Lens EU

About Lens EU

Novi tjedni podcast LENS EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. Projekt sufinancira Europska unija u sklopu programa Multimedia Actions, a traje 24 mjeseca počevši od travnja 2026. U titlovanju i prijevodu podcasta korišteni su AI alati.

Publisher

Presshaus

Category

news

Language

en

Explicit

No

First episode

11 Jun 2026

Latest episode

9 Oct 2026

Latest episodes

15 episodes in the feed.

1. 

   9 Oct 2026

   Što je Europi donijelo 750 milijardi eura iz novog fonda?

   Prije pet godina, kao odgovor na ekonomski šok pandemije, Europska unija napravila je dotad nezamislivo: zajednički se zadužila na financijskim tržištima kako bi financirala reforme i investicije u državama članicama. NextGenerationEU bio je težak 750 milijardi eura, a u njegovu je središtu Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). Nije bio zamišljen samo kao pomoć za izlazak iz krize, nego i kao alat za trajnu preobrazbu europskih gospodarstava. Sada, kad provedba ulazi u završnicu, pitamo se: je li RRF ispunio očekivanja? Hrvatska je iz fonda dobila iznos koji je tada odgovarao čak 12 posto BDP-a. Novinarka Telegrama objašnjava zašto je dojam ipak razočaravajući. Gospodarstvo je i dalje ovisno o turizmu, produktivnost pada, zdravstvo gomila dugove, a reforma lokalne samouprave pretvorila se u „funkcionalna spajanja” općina koje su neke od tih poslova zajednički obavljale već desetljećima. Slika drugdje u Europi je drukčija. Španjolska, Portugal i Grčka bilježe snažan rast, veću produktivnost i znatan pad javnog duga. U Poljskoj su, unatoč dvogodišnjem kašnjenju zbog spora oko vladavine prava, sredstva prema procjeni vlade dodala oko 1,5 posto BDP-u. Sa stručnjakinjom briselskog Centra za europske političke studije (CEPS) razgovaramo o tome koliko je rasta zaista moguće pripisati fondu i što bi se dogodilo da ga nije bilo. Bavimo se i time je li zajedničko europsko zaduživanje u skladu s ugovorima EU-a te po čemu se odgovor na pandemiju razlikuje od mjera štednje nakon financijske krize. Na kraju gledamo hoće li model plaćanja prema postignutim rezultatima, a ne prema troškovima, postati temelj sljedećeg europskog proračuna. LensEU je zajednički podcast europskih medija, a ovu epizodu potpisuju Telegram (Hrvatska) i OKO.press (Poljska). Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript: 00:00:00,300 --> 00:00:27,200 [Speaker 0] Prije pet godina, kao odgovor na gospodarski šok uzrokovan pandemijom bolesti COVID-19, Europska unija poduzela je korak bez presedana. Masovno se zajednički zadužila na financijskim tržištima kako bi financirala nacionalne reforme i ulaganja putem instrumenta Next Generation EU. 00:00:28,540 --> 00:00:45,200 [Speaker 0] Za predodžbu o mjerama, Next Generation EU iznosio je sedamsto pedeset milijardi, što je oko sedamdeset posto sedmogodišnjeg proračuna EU-a za 2021.-2027., teškog nešto više od bilijun eura. 00:00:46,500 --> 00:01:09,540 [Speaker 0] U središtu programa bio je mehanizam za oporavak i otpornost RRF, koji se provodio putem nacionalnih planova oporavka i otpornosti. Nije osmišljen samo kao još jedan program financiranja EU-a, već kao instrument koji će potaknuti oporavak nakon pandemije i transformirati europska gospodarstva. RRF je bio inovativan i po svom dizajnu. 00:01:10,820 --> 00:01:17,340 [Speaker 0] Umjesto nadoknade troškova državama, plaćanja su povezana s ostvarenjem dogovorenih ključnih etapa i ciljeva. 00:01:18,880 --> 00:01:37,260 [Speaker 0] Ciljevi su bili ambiciozni: snažniji gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta, veća gospodarska i socijalna otpornost, brža zelena i digitalna tranzicija, jača socijalna i teritorijalna kohezija te reforme usmjerene na dugotrajne strukturne slabosti u pojedinim državama članicama. 00:01:38,560 --> 00:02:00,200 [Speaker 0] Najmanje trideset sedam posto nacionalnih planova moralo je podupirati klimatske ciljeve, a najmanje dvadeset posto digitalizaciju. Sada, kada program ulazi u završnu fazu provedbe, želimo se osvrnuti na ono što se dogodilo u našim zemljama i odgovoriti na ključno pitanje: je li uspjelo? Je li RRF ispunio očekivanja i je li se isplatio? 00:02:01,760 --> 00:02:24,340 [Speaker 0] Kako bismo odgovorili na ta pitanja i razmotrili stvarne učinke RRF-a, pozvali smo vrsnu istraživačicu, doktor Cinziu Alcidi, voditeljicu Odjela za gospodarsku politiku te Odjela za poslove i vještine u Centru za europske politike, da nam se pridruži u podcastu Lens. No, prije nego što prijeđemo na raspravu s našom stručnjakinjom, poslušajmo studiju slučaja RRF-a. 00:02:25,520 --> 00:02:35,380 [Speaker 0] Naša kolegica Irena Frlan Gašparović s hrvatskog portala Telegram provest će nas kroz percepciju učinaka RRF-a u ovoj zemlji južne Europe. 00:02:41,900 --> 00:03:07,840 [Speaker 1] Pozdrav svima. Moje ime je Irena Frlan Gašparović. Novinarka sam hrvatskog portala Telegram. Dakle, današnje pitanje glasi: je li se isplatilo? Jesmo li zahvaljujući mehanizmu za oporavak i otpornost doista spremni za nove krize i otporniji na njih? Hrvatska je iz RRF-a dobila ogroman novac, iznos koji je u to vrijeme odgovarao dvanaest posto našeg BDP-a. 00:03:09,340 --> 00:03:29,940 [Speaker 1] Ako slušate vladajuću stranku, sve je to zasluga uspješnih pregovora koje je premijer vodio u Bruxellesu. Stvarnost je ipak nešto običnija. Hrvatsko gospodarstvo uvelike ovisi o turizmu, što znači da nas je pandemija COVID-19 teško pogodila u gospodarskom smislu. Otuda su stigle te europske milijarde. 00:03:31,500 --> 00:03:55,060 [Speaker 1] Te su milijarde, među ostalim, trebale transformirati hrvatsko gospodarstvo kako ne bismo bili jednako izloženi u slučaju neke buduće krize. To se nije dogodilo, barem ne dovoljno. Pet godina poslije, naše gospodarstvo i dalje uvelike ovisi o turizmu, a naš turizam i dalje ovisi o suncu i moru, ostajući izložen riziku od klimatskih promjena i globalne situacije. 00:03:56,180 --> 00:04:15,580 [Speaker 1] Povrh toga, ugledni ekonomisti upozoravaju da nam produktivnost rada općenito opada, što znači da je tehnološka modernizacija gospodarstva izostala. Nadali smo se i da bi uz pomoć ovog fonda veliki javni sustavi mogli doživjeti transformaciju. Međutim, ni to se nije dogodilo. 00:04:17,079 --> 00:04:34,680 [Speaker 1] To se posebno odnosi na javno zdravstvo koje je trebalo postati učinkovitije i financijski održivije. No, bolnički dugovi nastavili su se gomilati. Ljudi se žale da i dalje predugo čekaju na medicinske zahvate. U nekim dijelovima zemlje i dalje nedostaje liječnika. 00:04:36,100 --> 00:04:43,300 [Speaker 1] Nedavni slučaj s jednog jadranskog otoka potvrdio je da je ponekad teško dobiti čak i osnovnu hitnu medicinsku pomoć. 00:04:44,600 --> 00:05:01,320 [Speaker 1] Tako ja ne zamišljam otpornost na krize. Ovdje nemamo dovoljno vremena za dublju analizu svih reformi i projekata koji su uspješno provedeni. Da, naravno, ima takvih projekata, poput golemog ulaganja u LNG terminal na otoku Krku. 00:05:02,620 --> 00:05:51,540 [Speaker 1] Također, nemamo vremena spominjati one koji su propali, ali spomenut ću još jednu reformu koja nam je bila iznimno važna...

2. 

   2 Oct 2026

   Beton, bageri i deložacije: Skrivena cijena novogradnje

   Diljem Europe svake se godine sruše deseci tisuća zgrada, a mnoge nisu ni stare ni ruševne, nego samo smetaju novoj gradnji. Zašto se toliko ruši, tko od toga ima koristi i tko na kraju plaća cijenu? Službenih podataka gotovo nema, pa je Correctiv pokrenuo Demolition Atlas Europe, javnu kartu na kojoj svatko može prijaviti srušenu zgradu ili onu kojoj prijeti rušenje. U ovoj epizodi LensEU-a istražujemo koliko CO2 stvaraju rušenje i novogradnja i zašto bi obnova često bila bolji izbor za klimu i lokalno gospodarstvo. Pratimo i stanare rudarskog naselja u Essenu koji se bore protiv rušenja svojih domova. Uz grčku istraživačku redakciju Solomon idemo u Atenu, gdje investitori ruše međuratnu arhitektonsku baštinu da bi napravili mjesta za nove zgrade i kratkoročni najam. S poljskim portalom OKO.press istražujemo kakva budućnost čeka montažne stambene blokove u kojima živi trećina stanovništva Poljske. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript: 00:00:00,480 --> 00:00:22,360 [Speaker 0] Gradi, gradi i samo gradi. Danas se cijeli katovi mogu podići u svega par dana. Stalno se traži da bude brzo, učinkovito i sve više. No, prije nego što nikne nešto novo, stare se zgrade često prvo ruše. Van sa starim, unutra s novim. Diljem Europe svake se godine sruše deseci tisuća zgrada. 00:00:23,560 --> 00:00:37,540 [Speaker 0] Često su jednostavno na putu nečem novom što se gradi. Iznenađujuće, nisu ni stare ni trošne. Ali zašto se to zapravo događa? Tko plaća cijenu rušenja i što se pritom gubi? 00:00:52,680 --> 00:01:45,920 [Speaker 0] Lens.eu pobliže o onome što pokreće europsku zajednicu. Ja sam vaša domaćica Lilith Grull, međunarodna reporterka u Correctivu i dio tima Corrective Europe. Zajedno s lokalnim i slobodnim novinarima iz cijele Europe istražujemo teme koje prelaze nacionalne granice i utječu na sve nas. Podacima pričamo priče koje stoje iza naših istraživanja. Ponekad nema službenih podataka pa ih moramo sami prikupiti. Već se nekoliko godina Correctiv fokusira na temu koja je proizašla upravo iz takvog nedostatka podataka. Rušenje zgrada. Kako nam je to privuklo pažnju? Europska unija želi obnoviti milijune zgrada, a često se događa upravo suprotno. Postojeći stambeni fond se ruši i zamjenjuje novogradnjom. Nitko ne zna točno koliko se toga zapravo ruši. 00:01:47,100 --> 00:02:58,080 [Speaker 0] Tema rušenja na prvu može zvučati banalno, nespektakularno, kao bučan i prašnjav proces koji je, iako ne uvijek, često zamagljen u javnim raspravama političkim floskulama poput: "Stvaramo nove stambene prostore" ili "Ovdje se gradi nova industrijska zona. To će donijeti radna mjesta, bolju povezanost javnim prijevozom i nove trgovine u ovo područje." Nekima to u početku može zvučati dobro, a negdje je i nužno. To je zato što u Europi nedostaje cjenovno pristupačnih stanova. Između 2015. i 2025. najamnine u Europskoj uniji, Norveškoj, Islandu i Švicarskoj porasle su u prosjeku za dvadeset jedan zarez jedan posto. Pristupačno stanovanje određuje budućnost ljudi. U bilješke sam uključila poveznicu na naše istraživanje o ovoj temi. No, zasad je bitno što se zapravo događa sa zgradama koje moraju ustupiti mjesto tome. Napokon, iza rušenja stoje moćni sektori: građevinska industrija, industrija betona, sektor gospodarenja otpadom, sektor nekretnina. 00:02:59,680 --> 00:03:07,840 [Speaker 0] Ova epizoda podcasta istražuje zašto se toliko toga ruši, tko od toga ima koristi i što se pritom gubi. 00:03:13,720 --> 00:03:40,400 [Speaker 0] Da bismo uopće počeli shvaćati razmjere rušenja, prvo nam trebaju podaci, a kao što sam već spomenula, tu stvari postaju škakljive. Nema sveobuhvatnih podataka. Doduše, dostupno je nekoliko brojki, a jedna osoba koja se detaljnije pozabavila ovim pitanjem u Njemačkoj je Jens Otto. On je građevinski inženjer i profesor menadžmenta u graditeljstvu na Tehničkom sveučilištu u Dresdenu. 00:03:41,680 --> 00:04:02,080 [Speaker 0] U jednoj studiji analizirao je ono malo službenih brojki o rušenju zgrada iz svih njemačkih saveznih država, ali je zaključio da su podaci samo djelomično usporedivi, a u nekim slučajevima potpuno nedostaju. Službena statistika, dakle, ne pruža realnu sliku razmjera ovog problema. 00:04:03,160 --> 00:05:13,780 [Speaker 0] Iznenađujuće se malo zna o tome gdje se zgrade ruše u Njemačkoj i diljem Europe, a kamoli zašto. Zato postoji Atlas rušenja. To je interaktivna karta koja se stalno širi i dokumentira koje su zgrade srušene ili im prijeti rušenje. Projekt je pokrenut u Švicarskoj 2022. godine. Godinu dana kasnije pokrenut je i u Njemačkoj. Kolege iz Correctiva Švicarska i Correctiva Njemačka, zajedno s drugim organizacijama, koristili su naš online alat Crowds Newsroom kako bi stvorili platformu koja prikuplja te informacije. Posebnost je u tome što te slučajeve ne prikupljaju samo novinari. Svatko može prijaviti zgradu, učitati fotografije i ispričati priču. Tim provjerava unose prije nego što postanu javni. Time se osigurava da se ne unose lažne informacije. Na taj se način postupno stvara javna baza podataka o rušenju, pregled koji bi inače ostao skriven od javnosti. Inače, od 2025. to je postao europski projekt Atlas rušenja Europe. 00:05:14,920 --> 00:05:27,440 [Speaker 0] Napokon, pitanje što se događa s našim starim zgradama nije ograničeno samo na Njemačku, a upravo te podatke Correctiv, kao i drugi medijski partneri, koriste za daljnja istraživanja. 00:05:28,660 --> 00:06:01,880 [Speaker 0] Zašto se zgrada ruši? Što se događa s ljudima koji tamo žive? Koji se resursi, energija i možda urbana povijest pritom gube? Ako želite baciti pogled na Atlas rušenja, možete ga pronaći u bilješkama. Ako se sjetite neke zgrade u svom susjedstvu koja je srušena ili bi uskoro trebala biti srušena, slobodno je dodajte. Za to vam ne treba korisnički račun niti se morate bilo kako registrirati. 00:06:01,880 --> 00:06:21,100 [Speaker 0] Tijekom našeg istraživanja o rušenju razgovarali smo s raznim stručnjacima diljem Europe, poput Lamije Messari-Becker. Ona je profesorica tehnologije energetski učinkovite gradnje na Institutu za tehnologiju u Karlsruheu i već se dvadeset pet godina bavi održivom gradnjom i obnovom. 00:06:22,240 --> 00:06:28,480 [Speaker 0] Kako bih što bolje razumjela samu temu o kojoj govorimo, prvo je moramo pitati koji su točno kriteriji za samo rušenje. 00:06:29,980 --> 00:06:52,280 [Speaker 1] Uzimajući u obzir potrošnju zemljišta i resursa, uvijek bismo trebali razmotriti može li se potreba za novim izgrađenim prostorom zadovoljiti unutar postojećeg stambenog fonda. Ono što zapravo nedostaje je kultura obnove, određena rutina, prirodna sklonost da se prvo radi s postojećim zgradama. 00:06:53,780 --> 00:07:02,400 [Speaker 1] Na primjer, stvaranje stambenog prostora nadogradnjom katova ili prenamjenom praznih uredskih prostora. 00:07:03,840 --> 00:07:18,180 [Speaker 1] Međutim, da bismo to postigli, trebaju nam zakoni o obnovi koji pojednostavljuju gradnju unutar i s postojećim građevinskim strukturama i okolišem te zakoni koji omogućuju tehnički i društveno inovativna rješenja. 00:07:19,520 --> 00:07:41,100 [Speaker 0] Lamia Messari-Becker povezuje pitanje gradnje s potrebom za priuštivim stanovanjem i društvenom infrastrukturom. To zahtijeva snažniju kulturu prilagodbe i obnove koja razvija postojeće zgrade, omogućuje nove namjene i više se fokusira na stvarne potrebe umjesto da se stalno gradi iznova. 00:07:42,520 --> 00:07:53,420 [Speaker 0] Prema Messari-Becker, postojeći s...

3. 

   25 Sept 2026

   Koliko je moćna Ursula von der Leyen

   Koliko je moćna Ursula von der Leyen i koliko je Europljani vole? U svom šestom govoru o stanju Unije, održanom 16. rujna u Strasbourgu, predsjednica Europske komisije najavila je zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, pridruženo članstvo za Kanadu i niz novih inicijativa. Jedni u tome vide vodstvo, drugi popis želja. U 13. epizodi podcasta LENS.EU propitujemo koliko je moći von der Leyen zapravo koncentrirala u Bruxellesu i kako je doživljavaju u državama članicama. Die Presse iz Bruxellesa objašnjava zašto je unutar Komisije moćnija od svih prethodnika, a na europskoj razini ne smije proturječiti Berlinu. Telegram analizira kako njezinu sliku u Hrvatskoj oblikuje rivalstvo premijera i predsjednika Republike. OKO.press pokazuje koliko je duboko polarizirana percepcija von der Leyen u Poljskoj, a berlinska Zaklada za znanost i politiku (SWP) govori o njezinom kompliciranom odnosu s njemačkom vladom i opasnosti da u drugoj polovici mandata postane predsjednica vezanih ruku. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI Transkript: AI transkript: 00:00:00,200 --> 00:00:04,040 [Speaker 0] Bilo je to najbolje doba. Bilo je to najgore doba. 00:00:05,320 --> 00:00:09,340 [Speaker 0] Tako Charles Dickens opisuje Europu u doba Francuske revolucije, 00:00:11,200 --> 00:00:14,600 [Speaker 0] a to je ujedno i vjeran opis svijeta u kojem danas živimo. 00:00:14,600 --> 00:00:18,700 [Speaker 1] [glazba] 00:00:18,800 --> 00:00:28,880 [Speaker 0] Ovim jednostavnim riječima pisca Charlesa Dickensa, Ursula von der Leyen otvorila je šesnaestog rujna u Strasbourgu svoj govor o stanju Europske unije. 00:00:29,980 --> 00:00:40,800 [Speaker 0] Htjela je reći da stanje u Uniji nikada nije bilo jače, a da istovremeno djeluje nesigurnije nego ikad. No, kako je rekla, obje su te tvrdnje točne. 00:00:41,900 --> 00:01:03,460 [Speaker 0] Tijekom govora najavila je zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od trinaest godina, pridruženo članstvo u EU za Kanadu i nešto poput Kongresa Europe. Neki sve to nazivaju vodstvom. Drugi to pak zovu popisom želja, a ima i onih koji u tome vide nešto sasvim drugo. Koliko je moći ova jedna žena uspjela prikupiti u Bruxellesu? 00:01:04,840 --> 00:01:11,440 [Speaker 0] Što nas dovodi do glavnog pitanja ove epizode. Je li Ursula von der Leyen kraljica Europske unije? 00:01:11,440 --> 00:01:16,740 [Speaker 1] [glazba] 00:01:16,740 --> 00:01:38,460 [Speaker 0] Dobrodošli u LENS.EU trinaestu epizodu. Moje ime je Ana Weiner. Novinarka sam u bečkom dnevnom listu Die Presse već više od dvadeset godina, a između ostalog vodim i našu podcast rubriku. Vodit ću vas kroz ovu epizodu koja je izvorno objavljena na engleskom, a prevedena je na sve jezike projekta LENS.EU poput njemačkog, letonskog, hrvatskog i poljskog. 00:01:38,460 --> 00:01:42,660 [Speaker 1] [glazba] 00:01:42,660 --> 00:02:50,620 [Speaker 0] Danas želimo preispitati ono pitanje koje sam već spomenula i prikazati vam Ursulu von der Leyen iz tri različita kuta. Prvo sam razgovarala s Oliverom Grimmom, našim dopisnikom iz Bruxellesa, koji je jedan od njezinih oštrijih kritičara. Zatim idemo u Hrvatsku, gdje nam kolege Irena Furlan Gašparović i Jasmin Klarić s portala Telegram objašnjavaju kako je doživljavaju u njihovoj zemlji. A odande odlazimo u Poljsku, gdje nam Paulina Pakula iz OKO.press pokazuje koliko su u njezinoj zemlji podijeljena mišljenja o Ursuli von der Leyen. I na kraju pitam Nikolaja von Ondarza iz berlinskog think tanka kako Ursulu von der Leyen vide u Njemačkoj i koliko je još uvijek povezana s Angelom Merkel. Samo kratka napomena radi konteksta. Von der Leyen vodi Europsku komisiju od 2019., a njezin drugi mandat traje sve do europskih izbora 2029. Govor u Strasbourgu bio je njezino šesto obraćanje o stanju Unije. No prebacimo se sada u Bruxelles k Oliveru Grimmu. Želim od njega doznati koliko je zapravo von der Leyen postala moćna i što misliti o najavama koje je iznijela u govoru. 00:02:50,620 --> 00:02:55,440 [Speaker 1] [glazba] 00:02:55,440 --> 00:02:57,100 [Speaker 0] Bok, Olivere. Pozdrav Bruxellesu. 00:02:58,320 --> 00:02:58,700 [Speaker 2] Pozdrav. 00:02:59,700 --> 00:03:06,300 [Speaker 0] Olivere, drži li uopće vodu usporedba s kraljicom EU-a kad govorimo o Ursuli von der Leyen? 00:03:07,400 --> 00:03:16,340 [Speaker 2] Pa ja sam prilično sklon takvom opisu, ali naravno, to je onako uz namigivanje i s malo ironije. Naravno da nije kraljica, nije monarch. 00:03:17,440 --> 00:03:49,380 [Speaker 2] Moglo bi se čak reći da, iako je narod nije izravno birao, nju su imenovali šefovi država i vlada, a potom potvrdio Europski parlament. Dakle, naravno da ima demokratski legitimitet. Ne vlada apsolutistički, pa ipak, njezin stav i njezin način upravljanja Europskom komisijom prilično su monarhijski, rekao bih, a to redovito i tvrdim u svojim, u svojim uvodnicima, analizama i-i-i izvještajima o von der Leyen. 00:03:50,440 --> 00:04:19,640 [Speaker 2] Moć unutar Komisije silno je koncentrirana u njezinom uredu, a pod njezinim uredom doslovno mislim na njezin fizički ured u zgradi Berlaymont, dakle u sjedištu Komisije. Kao što ljudi možda znaju, ona ondje ima čak i svoje stambene prostorije. Dakle, živi u minijaturnoj uredskoj garsonijeri u toj prilično sumornoj zgradi, a pod uredom mislim i na šefa njezina kabineta Björna Seiberta, koji je njezin 00:04:20,760 --> 00:04:38,520 [Speaker 2] čovjek od velikog povjerenja još iz vremena dok je bila u Ministarstvu obrane u Njemačkoj. Dakle, taj čovjek, Björn Seibert, vjerojatno je najmoćniji birokrat u Komisiji. Sve odluke slijevaju se k njemu na njegov radni stol i u tom je smislu to jedan vrlo, vrlo, vrlo 00:04:40,120 --> 00:04:49,500 [Speaker 2] onako individualiziran monarhijski način vođenja Komisije, što je, naravno, ne čini kraljicom Europe u doslovnom smislu. 00:04:49,720 --> 00:04:50,040 [Speaker 0] Mhm. 00:04:51,140 --> 00:05:16,200 [Speaker 0] U redu, ali znamo, a i ja pratim tvoje komentare, da si prilično, da si uvijek jako kritičan prema Ursuli von der Leyen, ali htjela b...

4. 

   17 Sept 2026

   Digitalna ovisnost: Koliko bi Europa preživjela bez američke tehnologije?

   Od WhatsAppa i Google Karata do platnih kartica i AI alata na poslu — europski svakodnevni život oslanja se na američku tehnologiju u mnogo više dimenzija nego što se čini na prvi pogled. Ova epizoda LensEU podcasta istražuje što se zapravo krije iza te ovisnosti: od geopolitičkih rizika (rusko lažno predstavljanje, američka nacionalna sigurnosna strategija, isključivanje ukrajinskih Maxar računa) do praktičnih prepreka prelasku na europske alternative — nedostatak stručnog osoblja, mrežni efekt korisničkih baza i javna nabava koja godinama favorizira etablirane dobavljače. Gost koji je 72 sata pokušao živjeti bez američke tehnologije, nizozemski programer koji savjetuje vlade i analitičarka digitalne politike objašnjavaju zašto je "prekidač za isključivanje" manje realan scenarij od selektivnih ograničenja, te kako bi Europa mogla postupno smanjiti ovisnost — počevši od male, ali strateške digitalne usluge.

5. 

   10 Sept 2026

   Kraj Pax Americane: Kako je Trump rasturio liberalni poredak

   U novoj epizodi EU Lens podcasta tema je urušavanje liberalnog međunarodnog poretka koji je oblikovao svijet posljednjih 80 godina. Govorimo o tome što je zapravo bila Pax Americana i koliko je bila rezultat svjesne američke strategije, a koliko prirodna posljedica poslijeratne moći. U razgovoru s Telegramovim novinarom i urednikom Đivom Đurovićem govorimo kako je Donald Trump u drugom mandatu sustavno razgradio odnose SAD-a i Europe — od prijetnji oko Grenlanda i carina prema EU, preko povlačenja vojnih snaga iz Njemačke, do otvorene prijetnje potpunim američkim povlačenjem s kontinenta. Razgovor se dotiče i toga kako bi mogla izgledati samostalnija europska vanjska i obrambena politika, kao i napetosti unutar same Europe — između francuskog nastojanja da preuzme vodstvo kroz "Koaliciju voljnih", njemačke ambicije da do 2035. postane najveća konvencionalna vojna sila na kontinentu te opreznog balansiranja Poljske između podrške europskoj obrani i očuvanja odnosa s Washingtonom. Epizoda završava izvještajem Pauline Pacule iz poljskog portala OKO.press o tome kako se promjenjivi odnos SAD-a i Poljske odražava na poljsku unutarnju politiku. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI Transkript: 00:00:00,300 --> 00:02:55,420 [Speaker 0] Dobrodošli u novu epizodu EU Lens podcasta. Moje ime je Filip Raunić. Ja sam voditelj i urednik podcasta na hrvatskom portalu Telegram. [dramatična glazba] Moj današnji gost je Živo Đurović, moj kolega, Telegramov urednik i novinar, naš stručnjak za vanjsku politiku. Danas pokušavamo objasniti jednu od najvećih priča modernog doba, raspad liberalnog poretka koji je oblikovao naše živote u proteklih osamdeset godina. Zove se Pax Americana i prije nego što prijeđemo na to kako se on upravo raspada i kako će Europa preispitati svoju poziciju u svijetu, mislim da vrijedi objasniti što je to zapravo bilo ili što zapravo još uvijek jest. Nakon Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države učinile su nešto što nijedna velika sila prije nije učinila na sasvim isti način. Umjesto da jednostavno drže kolonije i crpe, ovaj, resurse kao što su to činile Britanija ili Francuska, Amerikanci su odlučili izgraditi cijeli sustav pravila. Bretton Woods 1944., Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Ujedinjeni narodi 1945., Marshallov plan 1948. Amerika je doslovno financirala obnovu Europe umjesto da je ostavi u ruševinama, kao što je to učinila nakon Prvog svjetskog rata, kada je ekonomska katastrofa izravno dovela do fašizma. Iste te godine, 1948., Staljin je blokirao Berlin i Zapadu je postalo jasno da Sovjetski Savez nije partner, nego prijetnja. Godinu dana kasnije rođen je NATO, a zanimljivo je da su Amerikanci aktivno gurali ono što će postati Europska unija, Schumanov plan, ugljen i čelik. Ne da bi zeznuli Ameriku, kako će Trump kasnije tvrditi, nego kako bi osigurali da Njemačka i, ovaj, Francuska više nikada ne ratuju jedna protiv druge i kako bi ojačali zapadnu Europu kao bedem protiv komunizma. Kroz Hladni rat Amerika je držala vojnu, ekonomsku, tehnološku i kulturnu dominaciju nad zapadnim svijetom. Na vrhuncu je u Europi bilo i do četiristo tisuća američkih vojnika. Kada se Sovjetski Savez raspao 1991., Europa je uzela ono što se zove mirovna dividenda. Srezala je proračune za obranu, proširila svoje države blagostanja i nastavila se oslanjati na američki sigurnosni kišobran. Čak i nakon što je Rusija anektirala Krim 2014., Europa nije bitno promijenila smjer. 00:02:57,300 --> 00:04:58,000 [Speaker 0] I to je bio taj sustav, Pax Americana. Amerika plaća račun, održava red, a svijet, posebno Europa, uživa u miru i prosperitetu pod tim kišobranom. Sada se taj sustav urušava, i to ne slučajno, već kao rezultat namjerne odluke jedne američke administracije, ove sadašnje, Trumpove administracije. O tome danas govorimo, kako je Donald Trump u svom drugom mandatu sustavno razmontirao osamdeset godina transatlantskih odnosa. Ne u jednom potezu, nego kroz niz udaraca koji se nadovezuju jedan na drugi. Prijetnje Grenlandu, carine protiv Europske unije, revizija vojnog položaja NATO-a, povlačenje američkih trupa iz Njemačke ovog proljeća, a potom na summitu NATO-a u Ankari i otvorena prijetnja potpunim povlačenjem američkih trupa iz Europe. I to sve zbog spora oko Grenlanda. U ovoj epizodi to ćemo podijeliti na četiri dijela. Uhm, prvo ćemo dublje ući u Pax Americana, koliko je to zapravo bio izbor, a ne prirodni tijek povijesti. Drugo, ući ćemo u to zašto je i kako Trump odlučio, recimo, razbiti odnose s Europom. Treće, zapitat ćemo se što Europska unija zapravo može učiniti i kako bi trebala izgledati njezina nova vanjska i obrambena politika. I četvrto, pogledat ćemo napetosti unutar same Europe, kako Njemačka, Poljska, Britanija gledaju na pokušaj Francuske da kroz koaliciju voljnih preuzme vodeću ulogu i što znači to što je Njemačka najavila da želi postati najveća konvencionalna vojna sila na kontinentu do 2035. [dramatična glazba] Kao što sam već spomenuo, sa mnom je moj dragi kolega Živo Đurović. Živo, drago mi je što si ovdje. 00:04:58,000 --> 00:04:59,060 [Speaker 1] Hvala na pozivu. 00:04:59,060 --> 00:05:20,280 [Speaker 0] Prije nego što prijeđemo, uhm, na Trumpa, uhm, koliko je po-- poredak koji sam upravo opisao, Pax Americana, zapravo bio namjeran američki izbor, svjesna strategija naspram jednostavnog prirodnog rezultata toga što je Amerika bila najjača sila nakon rata? Jesu li stvari mogle ispasti drugačije? 00:05:20,280 --> 00:06:39,972 [Speaker 1] Uhm, teško je reći, ali vjerojatnije je da je moralo ići ovim putem. Uhm, postojala su, postojala su dva različita skupa razloga zašto je Amerika imala ovakav pristup Europi nakon tisu-- 1945. Prije svega, Americi su trebala tržišta. Amerika je 1945. godine, uhm, imala pedeset posto svjetske industrijske proizvodnje, dakle stvarala je oko pedeset posto globalnog BDP-a, a činila je pet posto, oko pet posto globalne populacije. Tako da je morala negdje prodavati, morala je negdje izvoziti, a s polovicom svijeta potpuno uništenom, a drugom polovicom u biti, uhm, prilično siromašnom, uhm, jedina razumna opcija bila je pomoći onima koji će u budućnosti kupovati tvoje proizvode da se obnove i to je učinjeno u Europi. Učinjeno je na Dalekom istoku, u Aziji s Japanom i to je imalo ekonomskog smisla. Drugi razlog bio je taj što su američki životi izgubljeni dvaput u dva svjetska rata koja je započela Europa zbog europskih problema bez sudjelovanja Amerike. I, uhm, Amerika je morala, ovaj, ovaj, znaš, uhm, početi se boriti na strani jedne od, jedne strane u Europi u oba slučaja. 00:06:41,172 --> 00:07:12,472 [Speaker 1] Uhm, i to je bilo skupo. Bilo je skupo na mnogo različitih načina. Amerika se htjela osigurati da se, uhm, ništa slično više ne ponovi i, uhm, iz tog razloga '45., '46. bilo je jasno da je to jedini pristup. Uhm, kasnije, s razvojem neprijateljstava sa, sa S-- sa Sovjetskim Savezom i početkom, izbijanjem, uhm, Hladnog rata, to je imalo smisla, uhm, iz drugih razloga, ali bilo je jasno da je to jedini put naprijed. 00:07:12,472 --> 00:07:38,312 [Speaker 0] Dobro, skočimo sada nekoliko desetljeća naprijed. Uhm, od 1991. Europa je, uhm, zapravo naučila bespomoćnost. Uhm, prepustila je svoju, uhm, sigurnost Americi i u...

6. 

   13 Aug 2026

   Detalji i pozadina ruske propagande u Europi

   Nakon ruske invazije na Ukrajinu, EU i pojedine članice, uključujući Latviju, ograničile su ruske državne medije, no propaganda se nije utišala – samo je promijenila kanal. Umjesto televizije, pro-kremljski narativi danas kruže društvenim mrežama i aplikacijama za poruke, prilagođeni lokalnom kontekstu i sve češće pojačani umjetnom inteligencijom. U Latviji Kremlj i dalje najlakše doseže rusofonu publiku zahvaljujući desetljećima zajedničkog informacijskog prostora iz sovjetskog razdoblja, dok se u Poljskoj, gdje takva publika ne postoji, strategija okreće drugom cilju: umjesto popravljanja imidža Rusije, operacije utjecaja nastoje zavaditi Poljake i Ukrajince, iskorištavajući izbjegličku krizu, povijesne traume poput volinskih pokolja i domaće političke sukobe. U ovoj epizodi Lens EU podcasta bavimo se ruskom propagandom. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript: 00:00:00,500 --> 00:00:18,940 [Speaker 0] Što se događa kada propaganda izgubi svoj najveći megafon? Nestaje li ili jednostavno mijenja oblik i pronalazi nove načine kako doprijeti do ljudi? Pozdrav i dobrodošli u The Lens EU podcast gdje istražujemo teme koje oblikuju Europu. Ja sam Arturs Gobzems, novinar latvijskog TV Neta. 00:00:20,380 --> 00:00:49,920 [Speaker 0] [jingle] U današnjoj epizodi analiziramo kako se kremljska propaganda prilagodila digitalnom dobu, do koga još uvijek dopire, zašto određeni narativi nailaze na odjek i što Europa može učiniti kako bi se suprotstavila vanjskom manipuliranju informacijama. Nakon ruske invazije na Ukrajinu u punom opsegu, Europska unija i nekoliko njezinih država članica, uključujući Latviju, uvele su opsežna ograničenja za ruske državne medije. 00:00:50,940 --> 00:00:59,240 [Speaker 0] Te su mjere znatno smanjile doseg emitiranja pod pokroviteljstvom Kremlja diljem Europe i preoblikovale informacijski krajolik regije. 00:01:00,320 --> 00:03:06,320 [Speaker 0] Za mnoge Europljane to je djelovalo kao prijelomni trenutak. Ruska televizija dugo je bila jedan od najvidljivijih instrumenata utjecaja Kremlja u inozemstvu. Odjednom su kanali koji su godinama emitirali u europske domove nestali iz televizijskih paketa i s internetskih platformi. Bilo je primamljivo vjerovati da će uklanjanje najglasnijeg megafona ujedno utišati i samu poruku. No propaganda nije ograničena samo na televizijske kanale. Ograničavanje ruskih državnih medija poremetilo je važan distribucijski sustav, ali nije izbrisalo narative ni mreže koje su tim porukama osiguravale publiku. Operacije utjecaja su se prilagodile. Poruka se s televizijskih ekrana preselila na mobitele. Pro-kremljski narativi šire se putem Telegrama, TikToka, Facebooka, Instagrama, YouTubea i aplikacija za razmjenu poruka. Pojavljuju se u obliku kratkih videozapisa, memova, snimki zaslona, komentara influencera i proslijeđenih poruka, često bez ikakve vidljive veze s izvornim izvorom. Ovaj širi fenomen poznat je kao vanjsko manipuliranje informacijama i uplitanje, odnosno FIMI. To uključuje potpune neistine, ali i provjerene činjenice izvučene iz konteksta, selektivno izostavljanje i emocionalno nabijeno uokvirivanje. Cilj nije uvijek uvjeriti ljude da je neka tvrdnja istinita. Ponekad je dovoljno posijati sumnju, pojačati postojeće predrasude ili oslabiti povjerenje u demokratske institucije. Latvija pruža posebno zanimljiv primjer za analizu. 10ljeća sovjetske okupacije i migracija preoblikovali su demografski i jezični krajolik zemlje, dok je ruska televizija ostala široko dostupna i dugo nakon što je Latvija obnovila svoju neovisnost. To znači da nakon 2022. Kremlj nije morao graditi publiku ispočetka. Kako bih razumio zašto ruska strategija utjecaja u baltičkim državama djeluje drugačije nego u zapadnoj Europi, razgovarao sam s Marisom Andžansom, direktorom Centra za geopolitičke studije u Rigi. 00:03:07,920 --> 00:03:14,400 [Speaker 1] In the West, uh, Russia invested heavily in, in creating new media and, and working with, 00:03:15,520 --> 00:03:54,320 [Speaker 1] uhm, social media stories and, uhm, some non-mainstream media and politicians about this was not a need in the Baltic States 'cause you had many people that were born in Soviet information space and in Russia's information space. Physically they lived in, in Latvia, but virtually, I mean, information space in Russia. So there's completely, completely difference of, uhm, in many cases in Baltic States, well, you, you did not need to create new information space, no new media 'cause people simply, you know, followed, uh, the views from the East and there was no need to persuade, you know, many of them. 00:03:55,520 --> 00:04:34,360 [Speaker 0] Ono što Andžans opisuje pomaže objasniti zašto se iskustvo Latvije razlikuje od iskustva mnogih zapadnoeuropskih zemalja. Kremlj nije morao graditi publiku ispočetka. Te su navike ukorijenjene u latvijskoj povijesti 20. stoljeća. Prije Drugog svjetskog rata etnički Latvijci činili su 77 posto stanovništva. Do 1989. godine, nakon 10ljeća planskih migracija u sovjetsko doba, taj je udio pao na 52 posto, while the rusko stanovništvo poraslo s 9 posto na 33 posto. Danas oko 35 posto ljudi u Latviji kod kuće govori ruski. 00:04:35,420 --> 00:04:42,460 [Speaker 0] No jezik nije politički stav, a rusko govorno stanovništvo u Latviji nije jedinstvena homogena publika. 00:04:43,680 --> 00:05:39,400 [Speaker 0] Kako Andžans naglašava, slika nije crno-bijela. Ono što ove brojke pomažu objasniti jest dugotrajno postojanje paralelnih jezičnih i informacijskih prostora. Desetljećima je ruska televizija bila široko dostupna u Latviji. Gledatelji su mogli pratiti iste informativne emisije, zabavne programe i političke talk show emisije kao i publika u Rusiji. Kada su ti kanali ograničeni nakon 2022., uklonjen je važan izvor izravnog utjecaja Kremlja. No navike i narativi koje je ona učvrstila nisu nestali preko noći. To nameće ključno pitanje: jesu li ti pokušaji utjecaja usmjereni uglavnom na rusofone govornike ili narativi Kremlja ulaze i u širu političku raspravu i svakodnevni život u Latviji? Pitao sam Andžansa koja je meta i koliko lako ti narativi mogu prijeći jezične barijere. 00:05:40,600 --> 00:06:05,840 [Speaker 1] Mogu da se objede samo rusofonoj publici, ali ona jest u prvom planu. A i to možemo vidjeti zapravo i u kandidatima, ovaj, i u, ovaj, slika nije crno-bijela, ali postoje neznatne razlike kada je riječ o, uhm, o Europi, ovaj, stavovima o Rusiji, ovaj, stavovima o NATO-u, ovaj... 00:06:06,620 --> 00:06:13,699 [Speaker 2] Među onima koji govore latvijski, strange Russian Russian NATO ovaj, ovaj, Marshall koji 00:06:15,320 --> 00:06:22,400 [Speaker 2] govore ruski, ovaj, tako da očito ovaj postoje neki, neki ovaj dijelovi latvijskog stanovništva. 00:06:22,400 --> 00:06:26,290 [Speaker 1] Susceptible to Russian propaganda, but this. ...

7. 

   6 Aug 2026

   Je li proširenje EU geopolitička nužnost?

   Više od 13 godina nakon što je Hrvatska postala posljednja članica EU-a, čini se da je Unija bliže sljedećem proširenju nego ikad. U ovoj epizodi LensEU podcasta istražujemo stanje u deset zemalja koje danas čekaju na članstvo — od Crne Gore i Albanije, koje su najdalje odmakle u pregovorima, preko Srbije čija vanjska politika izaziva sumnje u Bruxellesu, do Ukrajine i Moldavije koje su pristupni proces prošle rekordnom brzinom nakon ruske invazije. Analiziramo i zašto je Sjeverna Makedonija zapela na bugarskom pitanju, kako postdaytonski sustav koči Bosnu i Hercegovinu, te zašto Turska i dalje čeka od 1987. Uz to, partneri iz Hrvatske, Latvije i Poljske donose nacionalne perspektive na proširenje — od geopolitičke nužnosti koju u Rigi vide kao pitanje sigurnosti, preko sve opreznije poljske retorike opterećene poljoprivrednim sporovima i poviješću, do hrvatske rasprave zakočene neriješenim bilateralnim pitanjima sa Srbijom i Crnom Gorom. Na kraju se pitamo: može li EU s 35 članica funkcionirati bez temeljite institucionalne reforme? Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript: 00:00:00,360 --> 00:00:07,400 [Speaker 0] Moje ime je Paulina Pacua, reporterka SAM za Okopress, neovisni poljski medij, a ovo je Lens EU podcast. 00:00:08,720 --> 00:00:32,119 [Speaker 0] Lens, lokalizirana europska novinska služba, konzorcij je 8 medijskih organizacija koje surađuju kako bi europske priče približile lokalnoj publici u 5 zemalja. Zajedno istražujemo našu zajedničku europsku sadašnjost i budućnost, ono što ulijeva nadu, što izaziva zabrinutost, kako europska društva odgovaraju na današnje izazove i kako Europska unija oblikuje godine pred nama. 00:00:33,680 --> 00:00:40,140 [Speaker 0] Dobrodošli u Lens EU podcast, gdje istražujemo pokretače europske zajednice. 00:00:42,600 --> 00:01:00,589 [Speaker 0] [glazba] Prošlo je preko 22 godine od najvećeg širenja EU 2004., kad je ušlo 10 zemalja i preko 13 godina od zadnjeg 2013., kad je Hrvatska postala zadnja članica nakon 10ljeća pristupanja. 00:01:02,250 --> 00:01:17,280 [Speaker 0] Sveukupno, Europska unija ili njezina prethodnica, Europska ekonomska zajednica, proširila se 7 puta od svog osnutka 1958., što znači da se krug proširenja događao otprilike svakih 9 ili 10 godina. 00:01:18,460 --> 00:01:29,600 [Speaker 0] Većina tih proširenja dogodila se u teškim ili izazovnim okolnostima i bila su praćena sumnjama i zabrinutošću. Dakle, vremenski gledano, moglo bi se reći da je krajnje vrijeme za sljedeće. 00:01:30,840 --> 00:01:46,660 [Speaker 0] No, ovaj put su oklijevanja ozbiljnija i, paradoksalno, pojačana su sve većim brojem država članica, njihovim različitim nacionalnim interesima i geopolitičkim pritiskom vanjskih aktera, ponajviše Rusije. 00:01:48,679 --> 00:01:49,380 [Speaker 0] [glazba] 00:01:51,600 --> 00:02:10,960 [Speaker 0] Danas 10 europskih zemalja službeno traži članstvo u Europskoj uniji, iako se stanje njihovih pristupnih procesa znatno razlikuje. Zemlje Zapadnog Balkana, poput Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Albanije, Srbije te Bosne i Hercegovine, u tom su procesu od 10 do gotovo 20 godina. 00:02:11,970 --> 00:02:42,800 [Speaker 0] Neke od njih već su uspjele otvoriti sva pregovaračka poglavlja i privremeno zatvoriti neka. Druge nisu otvorile niti jedno. Putem su proces kočili i bilateralni povijesni sporovi. Najnaprednija zemlja na svom putu prema EU, Crna Gora, otvorila je sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih 18, uključujući 2 na takozvani Super utorak, 27. lipnja 2026. 00:02:44,140 --> 00:02:52,540 [Speaker 0] Prije par tjedana Europska komisija i Crna Gora počele su pisati pristupni ugovor, čime je zemlja bliže EU no ikad. 00:02:53,860 --> 00:03:11,340 [Speaker 0] Druga najnaprednija kandidatkinja, Albanija, podnijela je zahtjev za članstvo u EU 2009., a pristupne pregovore otvorila je tek u srpnju 2022. Od tada je završila proces screeninga, otvorila sva 33 pregovaračka poglavlja i privremeno zatvorila njih 3. 00:03:12,600 --> 00:04:00,910 [Speaker 0] Ipak, predstoji još dug put i ostaju pitanja o tome u kojoj je mjeri vlada premijera Edija Rame doista predana jačanju vladavine prava, borbi protiv korupcije, osiguravanju transparentnosti i odgovornosti u javnim institucijama te zaštiti temeljnih prava, uključujući slobodu medija. Nedavni prosvjedi zbog kontroverznog razvoja obale povezanog s Jaredom Kushnerom i Ivankom Trump samo su pojačali zabrinutost oko transparentnosti, upravljanja i vladavine prava. Također, postaje sve očitije da Srbija, koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU u 2009., formalno otvorila pristupne pregovore 2014. i do sada otvorila 22 od 33 pregovaračka poglavlja, privremeno zatvorivši 2, 00:04:02,020 --> 00:05:03,060 [Speaker 0] nije voljna ispuniti jedan od ključnih uvjeta za pristupanje, usklađivanje sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a. Beograd vodi uglavnom prorusku vanjsku politiku, odbijajući provesti sankcije EU-a protiv Rusije i održavajući bliske veze s Moskvom. Stoga se za mnoge u EU postavlja pitanje želi li Srbija doista postati članica Unije ili bi njezino prerano primanje riskiralo uvođenje još jednog ruskog trojanskog konja u EU, što je Europa već iskusila s Mađarskom pod vladom Viktora Orbana. Sjeverna Makedonija, koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU još 2004., do sada je završila samo proces screeninga. Njezino je pristupanje više puta odgađano zbog bilateralnih sporova sa susjednim zemljama. Nakon rješavanja dugogodišnjeg spora oko imena s Grčkom, što je rezultiralo time da je zemlja svom ustavnom imenu dodala prefiks Sjeverna, Skoplje se suočilo s novom preprekom iz Bugarske. 00:05:04,140 --> 00:05:16,580 [Speaker 0] Prema pregovaračkom okviru EU-a iz 2022., Sjeverna Makedonija mora izmijeniti Ustav i priznati bugarsku manjinu prije otvaranja prvog pregovaračkog klastera. 00:05:17,880 --> 00:06:08,064 [Speaker 0] Sadašnja vlada to je odbila učiniti bez jamstava da Sofija neće ponovno blokirati proces, čime je pristupanje zapravo zaustavljeno. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Gruzija zaostaju iz vrlo različitih razloga i još nisu otvorile pristupne pregovore. Gruziji je dodijeljen status kandidata 2023., ali je njezin proces pristupanja zapravo zastao nakon demokratskog nazadovanja, pri čemu je vlada u Tbilisiju najavila da će obustaviti rad na članstvu u EU do kraja 2028., dok istovremeno usvaja zakone koje Bruxelles naveliko kritizira kao nespojive s europskim demokratskim standardima. Budući da 5 država članica EU-a još uvijek ne priznaje neovisnost Kosova, toj zemlji nije dodijeljen status kandidata.

8. 

   30 Jul 2026

   'Bok mama': Kako prevaranti zarađuju stotine milijardi eura

   Prijevare su postale industrija vrijedna gotovo 400 milijardi eura godišnje. Ova epizoda podcasta bavi se dvama slojevima tog problema. Prvo se analizira slučaj Milten Group – mreža od preko 150 lažnih investicijskih platformi (jedna je čak sponzorirala nogometni klub) koja je prevarene diljem Europe koštala milijarde, a čiji je mozak, gruzijsko-izraelski državljanin, godinama izbjegavao pravdu dok ga nije uhvatila spletka izručenja iz Armenije. Zatim se otkriva nešto još neugodnije: da je Europol, agencija zadužena za koordinaciju borbe protiv baš takvog kriminala, godinama vodio takozvani "paralelni IT sustav" u kojem su se osjetljivi osobni podaci obrađivali mimo pravila o zaštiti podataka i IT sigurnosti – sustav koji je jedan zviždač opisao kao "crnu rupu". Epizoda završava osvrtom na interaktivnu simulaciju u kojoj korisnici mogu iskusiti kako funkcionira klasični "Bok mama" trik. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript: 00:00:02,500 --> 00:00:38,060 [Speaker 0] Bok mama, mobitel mi ne radi. Molim te, pošalji mi poruku na ovaj broj. Jeste li ikada dobili ovakvu poruku? Vjerojatno jeste. Tako to zvuči kad prevaranti ciljaju nekoga koristeći klasični trik sa sinom ili kćeri. Obično počinje s nekoliko bezazlenih poruka tamo amo, a u nekom trenutku uvijek stigne zahtjev za prijenos novca. Sin, kći ili čak unuk navodno više ne mogu pristupiti svom internetskom bankarstvu zbog novog telefona, ali hitno moraju izvršiti važno plaćanje. I tako to počinje. 00:00:39,300 --> 00:01:04,500 [Speaker 0] Dosad već gotovo svatko zna nekoga tko je zamalo ili stvarno nasjeo na prijevaru. Internetski Romeo koji nakon tjedana laskanja odjednom treba novac. Investicijski savjetnik koji je otkrio novu kriptovalutu koja obećava nevjerojatne prinose. Pozivatelji koji uglavnom starijim ljudima govore da se dogodilo nešto strašno i da su u opasnosti. 00:01:06,000 --> 00:01:17,380 [Speaker 0] Oko toga se razvila čitava industrija koja u nekim zemljama čak djeluje pod političkom zaštitom. Stoga se pitamo može li EU uzvratiti udarac. 00:01:19,940 --> 00:02:14,940 [Speaker 0] Ovo je Lens EU osma epizoda. Moje ime je Ana Weiner. Novinarka sam u bečkom dnevniku Die Presse oko dvadeset godina i između ostalog, odgovorna sam za naš audio odjel, tako da vas danas ja vodim kroz ovu epizodu. U prvom dijelu oslanjamo se na istraživački serijal koji je objavljen u Die Presse početkom srpnja s izvještavanjem Kristofa Totera i Therese Wirth te interaktivnim alatima Katrin Nussmeier. Više o tome kasnije. U ovoj epizodi želimo vas upoznati s dva konkretna područja kibernetičkog kriminala. Prvo ću razgovarati s kolegicom Theresom Wirth o njezinom istraživanju goleme mreže prijevara koja je otkrivena nakon mnogo godina, takozvanom slučaju Milten Group. U drugom dijelu čut ćemo Fridu Thurm. Ona je viša novinarka u jednom od naših partnerskih medija Correctiv Europe u Njemačkoj. 00:02:16,060 --> 00:03:07,500 [Speaker 0] Još malo o kontekstu ove epizode. Global Anti Scam Alliance, organizacija čiji su članovi velike tehnološke tvrtke poput Googlea i Applea, kao i banke i udruge za zaštitu potrošača, procjenjuje da je prošle godine u svijetu zbog prijevara izgubljeno oko četiri stotine četrdeset i dvije milijarde američkih dolara, otprilike tristo osamdeset i šest milijardi eura. To znači da su prevaranti ostvarili gospodarski učinak usporediv s onim jedne članice EU-a, a veličine Danske. Što to zapravo znači za Austriju i EU upravo ću pitati svoju kolegicu Teresu Wirth. Ona je već nekoliko godina novinarka u Die Presse, pokrivajući priče iz glavnog grada Beča i okolice. Počeli smo s prilično jednostavnim pitanjem: što točno mislimo kada govorimo o prijevarama? 00:03:11,980 --> 00:03:49,450 [Speaker 1] Taj se izraz koristi za prijevaru u kojoj počinitelj iskorištava povjerenje ljudi, drugih ljudi, a radi se o novcu ili osobnim podacima. To je ono do čega uvijek žele doći. I to se, pa, posebno u zemljama njemačkog govornog područja, zapravo često koristi u kontekstu interneta. Dakle, sve što se događa u kibernetičkom kriminalu i prijevarama naziva se scam, ali i lažni SMS-ovi ili lažne WhatsApp poruke ili pozivi, na njih se također odnosi ovaj zbirni pojam. 00:03:49,450 --> 00:03:56,640 [Speaker 0] Poput onih koje smo čuli na početku epizode. Koliko ima takvih slučajeva u Austriji i EU-u točno? 00:03:56,640 --> 00:04:28,840 [Speaker 1] Da, to je malo teško reći u brojkama. Gledala sam to za Austriju od prošle godine. Bilo je nešto više od trideset tisuća prijava čiste internetske prijevare, a tu je i dodatna stavka, uhm, kaznena djela prijevare. To uključuje sve i svašta, uključujući prijevare sa socijalnim naknadama, ali i phishing SMS-ove ili WhatsApp poruke. Uključeni su i prijevarni pozivi, a toga je bilo oko šezdeset tisuća. Tako da da, teško je reći, ali moglo bi se reći da je u tom rasponu. 00:04:28,840 --> 00:04:35,280 [Speaker 0] Jer vjerojatno u mnogim od tih slučajeva, uhm, postoji velik broj neprijavljenih slučajeva jer se mnogi ljudi srame i to ne prijavljuju. 00:04:35,280 --> 00:04:43,680 [Speaker 1] Točno. To sam upravo htjela reći. Dakle, ove brojke ne zvuče tako velike, a to je zato što mnogi ljudi to uopće ne prijave policiji. 00:04:43,680 --> 00:04:45,540 [Speaker 0] A na razini EU-a? 00:04:45,540 --> 00:05:24,740 [Speaker 1] Na razini EU-a zapravo nisam pronašla nikakve brojke, vjerojatno iz sličnog razloga jer je to tako ogromno područje, ali Global Anti Scam Alliance objavio je izvješće u kojem je iznio podatak o šteti za proteklu godinu, a to je bilo oko pedeset sedam milijardi eura štete uzrokovane prijevarama u EU-u u 2025. To je jako puno. A proveli su i anketu prema kojoj se tri četvrtine Europljana prošle godine suočilo s pokušajima prijevare. Naravno, nisu svi nasjeli, ali to je stvarno široko područje. 00:05:24,740 --> 00:05:30,540 [Speaker 0] Mhm. Može li se reći koje su zemlje ili države posebno pogođene? 00:05:30,540 --> 00:05:51,980 [Speaker 1] Pa rekla bih sve, ali posebno zapadna Europa, bogatije zemlje, jasno Francuska, Njemačka, Nizozemska. U Španjolskoj također ima puno toga. Dakle, veliki iznosi štete. Također i Velika Britanija koja nije u EU-u, ali, ali i oni imaju stvarno velike, da, uvijek velike iznose koji se tamo gube. 00:05:51,980 --> 00:06:05,640 [Speaker 0] Za vaše istraživanje o toj temi imali smo veliki fokus na cijelu temu s osvrtom na Austriju, ali i Njemačku i EU. Razgovarali ste s čovjekom koji lovi milijunske prevarante u Europi. To je bio i naslov priče. Tko je to? 00:06:06,424 --> 00:06:40,144 [Speaker 1] To je Nino Goldbeck, viši državni odvjetnik u B...

9. 

   23 Jul 2026

   Kako je inflacija poharala Europu i Hrvatsku

   U novoj epizodi EU Lens podcasta pokušavamo odgovoriti na pitanje zašto je život sve skuplji. Inflacija muči Europljane već godinama, a rijetko gdje se osjeća jače nego u Hrvatskoj, koja je godinama pri vrhu ljestvice inflacije u eurozoni. Prolazimo kroz tri velika šoka koja su Europu dovela do tuda - pandemiju, rat u Ukrajini i rat na Bliskom istoku. Govorimo o posljednjem potezu Europske centralne banke, koja je podigla kamatne stope, ali i o nečemu bliže domu - zašto cijene pizze, kave i piva jednostavno ne prestaju rasti. Hrvatska oporba tu pojavu naziva "Plenkovićevom inflacijom", pa istražujemo kako su poskupljenja postala jedna od najvećih političkih bitaka u zemlji. Cjelovita slika, od početka do kraja - od makroekonomije i politike do onoga što inflacija zapravo znači za svakodnevni život. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: 00:00:00,340 --> 00:00:08,760 [Speaker 0] Pozdrav svima. Slušate podcast EU Lens. Moje ime je Filip Raonić, voditelj sam podcasta na Telegramu, hrvatskom informativnom portalu. 00:00:11,750 --> 00:00:20,940 [Speaker 0] U današnjoj epizodi podcasta EU Lens istražujemo inflaciju, problem koji trenutno pogađa svakog Europljanina, a posebno nas ovdje u Hrvatskoj. 00:00:22,320 --> 00:00:35,800 [Speaker 0] Kako se zapravo nosimo s činjenicom da život postaje sve skuplji? Dotaknut ćemo se i monetarne politike, odluka koje dolaze iz Europske središnje banke i naše, naše vlastite Hrvatske narodne banke. 00:00:37,120 --> 00:00:46,960 [Speaker 0] Čut ćemo što obični građani misle o rastu cijena, pogledati kako se hrvatska Vlada bori protiv inflacije i razgovarati o tome kako je ova tema postala političko pitanje broj jedan. 00:00:48,420 --> 00:01:25,420 [Speaker 0] Dakle, danas razgovaramo o, ovaj, inflaciji, temi koja zapravo nije izašla iz vijesti posljednjih nekoliko godina, a ipak svaki put kad izađu brojke, nove brojke, priča se malo promijeni. Počnimo, ovaj, sa svježim podacima. Prema procjeni Eurostata, godišnja inflacija u eurozoni iznosila je dva zarez osam posto u lipnju 2026., što je pad s tri zarez dva posto u svibnju kada je inflacija bila na najvišoj razini od rujna 2023. 00:01:27,140 --> 00:01:58,660 [Speaker 0] Ako to raščlanimo po komponentama, energija je i dalje bila najveći pokretač inflacije u eurozoni u lipnju s godišnjom stopom od osam zarez sedam posto iako je to znatno manje od deset zarez osam posto u svibnju. Usluge su porasle za tri zarez dva posto. Hrana, alkohol i duhan porasli su za jedan zarez šest posto, a Hrvatska, mi smo, nažalost, još uvijek blizu vrha europske ljestvice. 00:02:00,740 --> 00:02:12,680 [Speaker 0] Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u Hrvatskoj u lipnju iznosila je, ovaj, četiri zarez pet posto na godišnjoj razini, mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena. 00:02:13,840 --> 00:02:29,520 [Speaker 0] Mjereno harmoniziranim indeksom, onim koji je usporediv na razini Europske unije, ta je brojka iznosila četiri zarez dva posto. Obje su brojke niže nego u svibnju. Nacionalni indeks iznosio je pet zarez dva posto, a harmonizirani indeks četiri zarez devet posto. 00:02:30,549 --> 00:02:50,040 [Speaker 0] No, to nas i dalje svrstava, ovaj, među zemlje s najvećom inflacijom u cijeloj Europskoj, ovaj, uniji. Prema Eurostatu, samo su dvije zemlje u eurozoni imale veću inflaciju, Litva s pet zarez pet posto i Bugarska s pet zarez tri posto. 00:02:52,190 --> 00:02:58,360 [Speaker 0] Prije nego što prijeđemo na razloge, vrijedi na trenutak zastati i objasniti što je zapravo inflacija. 00:02:59,420 --> 00:03:34,220 [Speaker 0] Jednostavno rečeno, to je stopa po kojoj opća razina cijena roba i usluga raste tijekom vremena, što znači da ista košarica namirnica, isti spremnik goriva ili ista stanarina danas koštaju više nego prije godinu dana, a za isti iznos novca možete kupiti manje nego prije. Središnje banke poput Europske središnje banke nastoje održati inflaciju niskom i stabilnom obično oko dva posto godišnje jer se to smatra idealnim za zdrav i održiv gospodarski rast bez da cijene izmaknu kontroli. 00:03:37,160 --> 00:03:45,620 [Speaker 0] Danas mi se pridružuje Jasmin Klarić, moj kolega i Telegramov glavni politički analitičar i razgovarat ćemo o političkoj strani ovoga. 00:03:47,220 --> 00:04:19,540 [Speaker 0] Hrvatska je bila posljednja, uhm, članica Europske unije koja je uvela euro i iskreno, mnogi se Hrvati još uvijek ne osjećaju potpuno ugodno s njim iako su prošle gotovo četiri godine od prelaska. Brojke jednostavno ne sjedaju na isti način kao euri i kuna, valuta koju smo imali prije. Eh, Jasmin, uhvatiš li se još uvijek kako preračunavaš cijene natrag u kune ili si potpuno prešao na razmišljanje u eurima? 00:04:21,079 --> 00:04:26,640 [Speaker 1] Ovaj, još uvijek ponekad preračunavam i uvijek mi, ovaj, bude malo zlo kad to radim. 00:04:27,940 --> 00:04:45,380 [Speaker 1] Ovaj, na primjer, eh, jedno pivo je sada u kafiću četiri eura, tri i pol ili četiri eura. To je trideset kuna, ovaj, ili više i to je stvarno, to je bolesno. Bilo je, ovaj, deset do jedanaest kuna prije tri godine. 00:04:45,380 --> 00:04:49,420 [Speaker 0] Znači dva eura, ovaj, prije tri godine. Da i ovaj- 00:04:49,420 --> 00:04:49,430 [Speaker 1] Da. 00:04:49,430 --> 00:05:00,080 [Speaker 0] Dok sjediš nekako se opustiš jer sjedimo ovdje, ovaj, blizu kafića gdje je pola litre piva pet eura. Tako da, ovaj, da, naručili smo, ovaj... 00:05:04,570 --> 00:05:08,040 [Speaker 1] Pet eura i raste, bit će i više. Jesi lud? 00:05:08,040 --> 00:05:46,100 [Speaker 0]

10. 

    16 Jul 2026

    Tisuće europskih kupališta skriva problematične kemikalije

    Ljetne vrućine tjeraju milijune Europljana na kupanje u jezerima i rijekama, a službene oznake kvalitete vode uglavnom pokazuju "izvrsno". No istraživanje Correctiv Europe pokazuje da ta ocjena mjeri samo bakteriološku sigurnost (E. coli i crijevne enterokoke), dok potpuno zanemaruje kemijsko zagađenje poput PFAS-a, teških metala i pesticida. Kombinirajući podatke iz 22.000 službenih kupališta s podacima iz Okvirne direktive o vodama, novinari su otkrili da je najmanje 7.866 kupališta diljem EU-a proglašeno "čistim", iako se nalaze na vodenim tijelima za koja je dokazano da su kemijski kontaminirana – najviše u Italiji, Njemačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Francuskoj. Kroz razgovore s njemačkim stručnjakom za kemikalije, lokalnim novinarima iz Brandenburga i Latvije te analizu stanja Baltičkog mora, epizoda otkriva sustavne rupe u europskoj regulativi i poziva na stroža pravila i bolji nadzor. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: 00:00:00,140 --> 00:00:22,580 [Speaker 0] Kada se temperature popnu iznad trideset stupnjeva, prvi korak u jezero pruža čisto olakšanje. Hladna voda revitalizira tijelo i um. Zrak treperi. Sunčeva svjetlost svjetluca na površini vode. Mir prekidaju samo uzbuđeni vriskovi djece i povremeno pljuskanje kad netko uskoči. 00:00:23,640 --> 00:00:45,920 [Speaker 0] Umjesto odlaska na vanjski bazen često možete bez razmišljanja uživati u kupanju u prirodi. Službena kupališta obično negdje blizu vode imaju ploču s informacijama o kvaliteti vode. Ako imate sreće, vidjet ćete tri zvjezdice. Najbolju ocjenu. Bolje od toga ne može, zar ne? 00:00:47,120 --> 00:00:57,920 [Speaker 0] No, ako bolje pogledate, na ploči bi se moglo vidjeti još nešto. Uz opće informacije za posjetitelje, mogu biti navedeni i detalji o kvaliteti vode. 00:00:58,960 --> 00:01:19,720 [Speaker 0] A ovdje sitnim slovima mogli biste vidjeti nešto što kvari opuštajuću ljetnu atmosferu. PFAS. Te takozvane vječne kemikalije ne razgrađuju se prirodnim putem. Umjesto toga, s vremenom se nakupljaju u okolišu i u našim tijelima. Za neke je dokazano da povećavaju rizik od raka. 00:01:20,760 --> 00:01:37,600 [Speaker 0] Kako to ide jedno s drugim? Izvrsna kvaliteta vode za kupanje, a istovremeno postoji naznaka problematičnih kemijskih tvari. Koliko su zapravo čiste naše vode za kupanje? Upravo ćemo to istražiti u ovoj epizodi. 00:01:54,680 --> 00:02:33,320 [Speaker 0] Lens EU približava ono što pokreće Europsku zajednicu. Ja sam vaša voditeljica, Lilith Cole, međunarodna novinarka u Correctivu i dio tima Correctiv Europe. Zajedno s lokalnim i slobodnim novinarima iz cijele Europe istražujemo teme koje prelaze nacionalne granice i utječu na sve nas. Za naše najnovije istraživanje podataka duboko smo zaronili u kvalitetu voda za kupanje diljem Europe. Ono što smo otkrili je zabrinjavajuće. Tisuće kupališta diljem Europske unije označene su kao izvrsne, no mnoge od tih voda također su kontaminirane kemijskim tvarima. 00:02:34,800 --> 00:02:36,030 [Speaker 0] To otvara pitanja. 00:02:37,180 --> 00:02:41,350 [Speaker 0] Koje su implikacije za ljude i prirodu kada su kemijske tvari prisutne u vodi? 00:02:42,489 --> 00:02:52,580 [Speaker 0] Tko nadzire te vode? Odakle dolazi zagađenje? I što se događa kada kvaliteta vode padne ispod standarda koji bi trebala zadovoljiti? 00:02:53,760 --> 00:03:05,440 [Speaker 0] Kako bismo odgovorili na ova pitanja, razgovarali smo sa stručnjacima i lokalnim novinarima iz cijele Europe. Također smo u sklopu našeg istraživanja detaljnije proučili jedno konkretno kupalište. 00:03:13,700 --> 00:04:25,500 [Speaker 0] To nije ništa novo, ali vrijedi ponoviti. Europa ponovno proživljava vrlo vruće ljeto. Znanstvenici s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime objavili su studiju koja pokazuje da toplinski valovi ovdje postaju mnogo češći nego u drugim dijelovima sjeverne hemisfere. Zapravo, toplinski valovi u Europi sada se javljaju oko tri do četiri puta češće nego u drugim regijama srednjih geografskih širina, poput Sjedinjenih Država i Kanade. Zbog toga je osvježavajuće kupanje u jezeru važnije nego ikad, ali samo ako je voda sigurna. Srećom, Europa ima službenu ljestvicu kvalitete vode za kupanje koja bi trebala pomoći ljudima da prije plivanja provjere je li sigurno ući u vodu. Ljestvica obuhvaća oko dvadeset i dvije tisuće službeno označenih kupališta diljem Europe. No, to je prvi nedostatak. Popis uključuje samo mjesta koja su službeno registrirana kao kupališta. Druga popularna mjesta za kupanje jednostavno nisu uključena, poput kamenoloma, jezera ili riječnih obala koja su možda dobro poznata lokalnom stanovništvu, ali nemaju službeni status. 00:04:26,620 --> 00:04:59,080 [Speaker 0] Unatoč tome, označena kupališta redovito se nadziru. Regionalne vlasti dužne su ispitivati kvalitetu vode. To je zakonska obveza prema Europskoj direktivi o vodi za kupanje. Rezultati se zatim prijavljuju Europskoj agenciji za okoliš koja sastavlja ljestvicu za cijelu Europu. Međutim, ova mjerenja otkrivaju drugi nedostatak. Europska direktiva o vodi za kupanje zahtijeva samo da se kupališta testiraju na dva mikrobiološka pokazatelja. Oba su vrste fekalnih bakterija. 00:05:00,260 --> 00:05:11,660 [Speaker 0] Ovo možda zvuči komplicirano, ali zapravo je prilično jednostavno. Ovi mikrobiološki pokazatelji koriste se za provjeru je li voda kontaminirana mikroorganizmima. 00:05:12,720 --> 00:05:18,280 [Speaker 0] Te se bakterije mogu naći u okolišu, ali žive i u crijevima ljudi i životinja. 00:05:19,810 --> 00:07:34,036 [Speaker 0] Ako se oni otkriju, to se uzima kao pokazatelj da je voda došla u dodir s potencijalnim izvorima kontaminacije. Na primjer, obilna kiša ili otpadne vode iz odvodnih sustava mogle su uzrokovati da pseći izmet ili stajski gnoj dospiju u vodu. Otkrivanje ovih bakterija stoga je znak upozorenja koji sugerira da bi mogli biti prisutni i drugi potencijalno štetni mikroorgani...

11. 

    9 Jul 2026

    Može li se Europa naoružati zajedno?

    Europa ubrzano ulaže u obranu, a u središtu te promjene nalazi se SAFE (Security Action for Europe) – novi instrument EU-a vrijedan do 150 milijardi eura koji državama članicama omogućuje povoljne zajmove za vojne sposobnosti i potiče zajedničku nabavu opreme. U ovoj epizodi LENS podcasta razgovaramo s europskim povjerenikom za obranu i svemirAndriusom Kubiliusom o razlozima pokretanja SAFE-a, dok kroz priloge iz Hrvatske, Latvije i Poljske istražujemo kako se program primjenjuje u praksi – od kontroverzne hrvatske nabave tenkova Leopard 2 i propuštene prilike za domaću obrambenu industriju, preko latvijskog ulaganja u dronove i vlastitu proizvodnju, do poljske političke polarizacije oko najveće prijave za SAFE sredstva u Europi. Epizoda postavlja ključno pitanje: može li se Europa doista naoružati zajedno, ili će nacionalni interesi i dalje usporavati zajedničku obrambenu integraciju? Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript: 00:00:05,120 --> 00:00:17,140 [Speaker 0] Europa se priprema za nešto za što se nadala da se više nikada neće morati suočiti. Diljem kontinenta vlade naručuju projektile, bespilotne letjelice, streljivo, oklopna vozila i sustave protuzračne obrane. 00:00:18,180 --> 00:00:51,280 [Speaker 0] Proračuni za obranu rastu. Od tvornica se traži da proizvode brže, a promijenio se i politički rječnik. Europa više ne govori samo o potpori Ukrajini, već govori o vlastitoj obrani. Ali postoji problem. Oružje je skupo. Mnoge su vlade već pod pritiskom duga, inflacije i napregnutih državnih proračuna, a europske su zemlje desetljećima gradile svoje obrambene sustave, uglavnom odvojeno kupujući različitu opremu od različitih dobavljača prema različitim nacionalnim planovima. 00:00:52,990 --> 00:01:19,700 [Speaker 0] Tu na scenu stupa SAFE. SAFE je kratica za sigurnosnu akciju za Europu. To je novi instrument Europske unije za zajmove u području obrane, vrijedan do sto pedeset milijardi eura, osmišljen kako bi pomogao državama članicama da brže investiraju u vojne sposobnosti i gdje je to moguće kupuju ih zajedno. No, SAFE nije samo tehnički instrument financiranja. On nameće puno veće pitanje može li se Europa doista ponovno naoružati zajedno? 00:01:22,100 --> 00:01:31,890 [Speaker 0] Dobar dan i dobrodošli u LANCEU podcast u kojem detaljno analiziramo što pokreće europsku zajednicu. Ja sam Linda Anna Daldere, novinarka TV Neta u Latviji. 00:01:33,100 --> 00:02:03,800 [Speaker 0] Svaki tjedan okupljamo sugovornike iz cijele Europe kako bismo istražili kako europske odluke utječu na ljude diljem kontinenta. Danas se pitamo kako bi SAFE mogao preoblikovati europsku obranu i može li ispuniti svoje obećanje. Kako bismo to istražili, čut ćemo stajališta Europske komisije i iz cijele Europe, uključujući Hrvatsku, Latviju i Poljsku. Za početak sam pitala europskog povjerenika za obranu i svemir Andriusa Kubiliusa zašto je, eh, uopće trebao S A F E. 00:02:03,800 --> 00:02:08,620 [Speaker 1] Well SAFE, eh, was you know targeting one- 00:02:08,620 --> 00:02:15,800 [Speaker 0] Za početak sam pitala europskog povjerenika za obranu i svemir Andriusa Kubiliusa zašto je, eh, uopće trebao S A F E. 00:02:16,840 --> 00:02:29,980 [Speaker 1] Well SAFE, eh, ovaj bio je, znate, usmjeren na jedan ovaj od izazova koji smo ovaj, eh, trebali riješiti, a to je kako povećati ovaj, ovaj vrlo brzo dostupna financijska sredstva s-s državama članicama 00:02:29,980 --> 00:02:31,220 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:02:31,220 --> 00:02:32,489 [Speaker 1] Zauzeće s-s-s obrambenim sposobnostima. 00:02:33,680 --> 00:02:37,340 [Speaker 1] Eh, defence, dakle ovaj, eh 00:02:37,340 --> 00:02:37,900 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:02:37,900 --> 00:02:39,460 [Speaker 1] Gdje ste, govorimo o 00:02:39,460 --> 00:02:40,049 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:02:40,049 --> 00:02:40,049 [Speaker 1] Uklonjen, zato što 00:02:40,049 --> 00:02:40,049 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:02:40,049 --> 00:02:42,300 [Speaker 1] U ovom trenutku europske eh 00:02:42,300 --> 00:02:43,960 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:02:43,960 --> 00:02:47,420 [Speaker 1] S ovim, u tome su s našim transatlantskim partnerima 00:02:47,420 --> 00:02:47,670 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:02:47,670 --> 00:02:55,150 [Speaker 1] Gledamo našu obranu i zato što su novac svojih poreznih obveznika. Eh, gdje su ovaj 00:02:55,150 --> 00:02:55,329 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:02:55,329 --> 00:02:59,890 [Speaker 1] Gdje su transatlantski partneri. Oni vide sada da zbog strateških razloga 00:02:59,890 --> 00:03:00,420 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:03:00,420 --> 00:03:00,620 [Speaker 1] U 00:03:01,880 --> 00:03:11,630 [Speaker 1] pacifičkoj regiji prema zapadnoj hemisferi i traže od nas da preuzmemo odgovornost za europsku, ovaj, obranu, a to znači da, znate, vrlo brzo moramo povećati ovaj obrambeni 00:03:11,630 --> 00:03:13,040 [Speaker 2] [preklapajući dijalog] 00:03:13,040 --> 00:03:18,800 [Speaker 1] Sustav, tako da je SAFE bio jedan od instrumenata, ali ne jedini. Također, vi, hm, 00:03:20,320 --> 00:04:24,940 [Speaker 1] mi smo, hm, odobrili takozvanu nacionalnu izuzeće klauzulu koja je omogućila državama članicama da troše svoj nacionalni novac, eh, više za obranu, a ne da imaju problema sa svojim deficitom. Tako da, ovaj, posebno za zemlje istočnog krila za baltičke države koje se suočavaju s, ovaj, ovaj, velikim prijetnjama, ovaj, od moguće ruske agresije. Ovo je ulaganje u obranu je vrlo ključno i naravno, ovo je ulaganje ne samo u nacionalnu obranu, nego i ulaganje u europsku, jačan...

12. 

    2 Jul 2026

    Šume u opasnosti: Klimatske promjene mijenjaju lice Europe

    Znate li da čak 40 posto Europe prekrivaju šume? U ovoj epizodi Lens EU podcasta istražujemo kako se europske šume nose s klimatskim promjenama – kontinent se zagrijava gotovo dvostruko brže od globalnog prosjeka, a požari, suše i najezde štetočina poput potkornjaka sve ozbiljnije ugrožavaju šumske ekosustave od Latvije do Iberskog poluotoka. Novinar portala OKO.press razgovara s klimatologom Potsdamskog instituta za istraživanje klimatskih učinaka te novinarkom TVNET grupe iz Latvije o tome zašto su šume ključna infrastruktura – jednako važna kao ceste i bolnice – i što je potrebno da prežive i ostanu naš "zeleni zlatni rudnik" za buduće generacije. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: 00:00:00,300 --> 00:00:21,640 [Speaker 0] [muzika] Jeste li znali da je čak četrdeset posto Europe pokriveno šumama? Kako je Europa jedna od regija koje se najbrže zagrijavaju na svijetu, znanstvenici već dugo upozoravaju na posljedice klimatskih promjena za europske šume, pri čemu se stotine tisuća hektara suočavaju s poremećajima u nadolazećim godinama. 00:00:23,060 --> 00:00:52,030 [Speaker 0] Lens.eu približava ono što pokreće europsku zajednicu. Ja sam vaš domaćin Vojček Košć, novinar za klimu i okoliš u Oko.presu, poljskom neovisno financiranom portalu za provjeru činjenica. Zajedno s lokalnim i slobodnim novinarima iz cijele Europe raspravljamo o našoj zajedničkoj europskoj sadašnjosti i budućnosti. Što nas veseli, što nas brine, kako se države članice EU-a namjeravaju nositi s današnjim problemima i kako planiraju našu zajedničku budućnost. 00:00:53,260 --> 00:02:07,630 [Speaker 0] Danas ćemo razgovarati o tome kako se europske šume bore s utjecajem klimatskih promjena. No najprije jesu li šume uopće važne ljudima? Intuitivan odgovor čini se očiglednim, ali postoje i istraživanja koja to dokazuju. U lipnju prošle godine Sveučilište u Varšavi objavilo je rezultate prekograničnog istraživanja s ciljem utvrđivanja koliko su šume zapravo vrijedne ljudima. Istraživanje u kojem je sudjelovalo više od jedanaest tisuća ljudi u dvanaest zemalja, uključujući Austriju, Njemačku, Francusku, Dansku, Švedsku, Slovačku i Češku, pokazuje da, citiram sažetak istraživanja na web stranici sveučilišta, „vrijednost šume daleko nadilazi drvnu građu koju može dati. Prema istraživanju, devedeset posto europskih građana posjeti šumu barem jednom godišnje, a mnogi to čine i mnogo češće. Ono što je važno, bez obzira idu li ljudi u šetnju, na trčanje ili u potragu za hranom, gotovo svi cijene šume koje su prirodne, raznolike i bogate strukturom i bioraznolikošću. To pokazuje da zaštita takvih šuma nije korisna samo za okoliš, već i za društvo u cjelini”, stoji u sažetku istraživanja. 00:02:09,560 --> 00:02:43,100 [Speaker 0] No što šumu čini privlačnom? To se donekle razlikuje od zemlje do zemlje, ali neki su obrasci jasni, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Varšavi. Općenito se preferiraju stara visoka stabla. Ljudi također naginju raznolikijim šumama s izrazitom preferencijom prema mješovitim sastojinama u odnosu na jednovrsne, bilo bjegogorične ili crnogorične. U Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj ispitanici su čak bili spremni platiti u smislu dodatnog putovanja za prirodnije šume koje uključuju mrtvo drvo, stoji u sažetku istraživanja. 00:02:44,740 --> 00:03:14,870 [Speaker 0] Te su kvalitete, međutim, ugrožene klimatskim promjenama. Prema podacima koje je prikupio Copernicus, služba Europske unije za klimatske promjene, Europa se zagrijala za između dva zarez tri stupnja Celzija i dva zarez četiri stupnja Celzija od predindustrijskog doba. Ova stopa znači da se kontinent zagrijava otprilike dvostruko brže od globalnog prosjeka, koji iznosi oko jedan zarez tri stupnja Celzija do jedan zarez četiri stupnja Celzija zagrijavanja. 00:03:16,400 --> 00:03:37,060 [Speaker 0] Grubo govoreći, što postaje toplije, to vrijeme postaje ekstremnije i manje predvidljivo, pa šumski požari, olujna nevremena i dugotrajne suše postaju svakodnevica. To jednostavno ne može ostaviti šume EU-a netaknutima, a klimatske promjene ih već preoblikuju i nastavit će to činiti godinama koje dolaze. 00:03:38,240 --> 00:04:09,300 [Speaker 0] Istraživanje iz ožujka dvije tisuće dvadeset i šeste objavljeno u časopisu Science pokazalo je da, citiram: „U scenariju s globalnim zagrijavanjem ograničenim na otprilike dva stupnja Celzija istraživači su otkrili da bi se godišnje pogođeno šumsko područje moglo povećati sa sto osamdeset tisuća hektara na otprilike dvjesto šesnaest tisuća hektara godišnje do kraja stoljeća u usporedbi s već neviđenim razinama poremećaja od tisuću devetsto osamdeset i šeste do dvije tisuće dvadesete godine." Kraj citata. 00:04:10,360 --> 00:05:11,520 [Speaker 0] Istraživanje sugerira da je situacija već strašna. U istraživanju se navodi da će se šume u južnoj i zapadnoj Europi vjerojatno suočiti s najvećim pritiskom, pri čemu će se obrasci poremećaja najnaglije mijenjati u tim regijama. Očekuje se da će sjeverna Europa ukupno pretrpjeti manje štete, ali istraživači upozoravaju da je i dalje vjerojatna pojava lokaliziranih područja s ozbiljnim oštećenjima šuma. Prošle je godine diljem Aju zabilježeno više od osamnaest stotina šumskih požara koji su u atmosferu ispustili oko trideset osam milijuna tona ugljikova dioksida. Znanstvenici su rekli da su mnogi izbili u područjima gdje su neobični vremenski obrasci učinili uvjete daleko toplijima i sušnijima od normale. World Weather Attribution međunarodna je istraživačka inicijativa koja proučava ekstremne događaje poput toplinskih valova, poplava, suša ili šumskih požara i pita se koliko su ih klimatske promjene učinile vjerojatnijima ili intenzivnijima. 00:05:12,740 --> 00:07:31,192 [Speaker 0] Koristi vremenska opažanja i klimatske modele za izradu brzih znanstvenih procjena često dok je događaj još svjež u vijestima. Prema njihovom istraživanju prošlogodišnjih šumskih požara u Španjolskoj i Portugalu koji su progutali čak šesto četrdeset tisuća hektara ili jedan posto cijelog Pirenejskog poluotoka, očekuje se da će se ekstremni uvjeti koji su ih potaknuli događati otprilike svakih petnaest godina pod trenutnim uvjetima zagrijavanja klime. Očekivalo bi se da se takvi katastrofalni događaji dogode manje od jednom u petsto godina bez klimatskih promjena. Razgovarao sam s doktorom Christopherom Ryderom s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime, jednim od koautora istraživanja. Njegovo istraživanje usmjereno je na utjecaje klimatskih promjena na šume i prilagodbu tim utjecajima. Dakle, ne govorimo o modeliranju nečega u budućnosti ili projekcijama i scenarijima. To je stvarno u postojećim podacima, da. Dakle, imamo puno požara na Sredozemlju. Zatim imamo naravno interakcije suše i potkornjaka koje su vrlo važne u srednjoj Europi. Imamo i oluje. Kod oluja je to malo kompliciranije jer klimatski signal u oluja...

13. 

    25 Jun 2026

    Tajne mobitela Vilija Beroša: Rat EPPO-a i hrvatskih istražitelja

    Ova epizoda EU Lens podcasta istražuje kako Ured europskog javnog tužitelja — EPPO — mijenja borbu protiv korupcije i prijevara diljem Europske unije, i što zapravo znači imati nadnacionalno tužiteljsko tijelo koje djeluje na tlu država članica. Razgovaramo s kolegama iz Poljske, novopridošlice u EPPO-u, i Latvije, gdje je ured već pokrenuo velika uhićenja, kako bismo razumjeli kako EPPO djeluje diljem EU. U središtu svega stoji Hrvatska, gdje je EPPO-ov rad izazvao jedan od najvećih institucionalnih sukoba u novijoj povijesti zemlje - rat oko nadležnosti nad slučajem bivšeg ministra zdravstva Vilija Beroša između hrvatskih i europskih tužitelja. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: 00:00:00,240 --> 00:00:04,240 [Speaker 0] Zamislite WhatsApp grupu u kojoj ministra zdravstva zovu Mali. 00:00:05,440 --> 00:00:08,160 [Speaker 0] Premijera zovu po nadimku Plenki. 00:00:09,300 --> 00:00:16,760 [Speaker 0] Članovi grupe su dvije osobe iz zagrebačkog krim podzemlja i šef lokalne podružnice HZJZ-a. 00:00:18,340 --> 00:00:32,520 [Speaker 0] Oni dogovaraju nabavu robotskih kirur-kirurških uređaja za hrvatske bolnice. Problem je što bolnicama ti uređaji zapravo ne trebaju, a prodaju se debelo iznad stvarne cijene kako bi svi uključeni profitirali. 00:00:33,560 --> 00:00:40,860 [Speaker 0] Jedan od sudionika piše da je Mali osobno zvao bolnicu u Splitu i naredio im da ne kupuju konkurentski uređaj. 00:00:42,000 --> 00:01:04,110 [Speaker 0] Te su poruke završile u istrazi Ureda europskog javnog tužitelja EPPO. I upravo u trenutku kada su se europski istražitelji domogli najosjetljivijeg materijala u novijoj povijesti hrvatskog pravosuđa, to je postalo okidač za institucionalni rat koji traje već dvije godine, a čiji se epilog trenutačno piše u Luksemburgu. 00:01:05,920 --> 00:04:40,060 [Speaker 0] [muzika] Dobar dan i dobrodošli u podcast Lens.eu. Moje ime je Filip Raunić. Voditelj sam podcasta na hrvatskom portalu Telegram. Danas razgovaramo o EPPO-u, instituciji koja zvuči kao suhoparna pravna kratica, ali je zapravo u središtu jedne od najvećih drama u hrvatskom pravosuđu u posljednje dvije godine. EPPO, Ured europskog javnog tužitelja, postoji od 2021., sjedište mu je u Luksemburgu, a do kraja ove godine vodi ga rumunjska tužiteljica Laura Kövesi. U EPPO-u sudjeluju dvadeset četiri od dvadeset sedam država članica EU-a. Hrvatska je među njima od samog početka. Institucija postoji radi progona korupcije i prijevara na štetu proračuna EU-a. I upravo zato je toliko zanimljivo kada EPPO otvori istragu protiv hrvatskog ministra, a domaće tužiteljstvo im, najblaže rečeno, otme istragu iz ruku. Danas o tome razgovaram sa svojim kolegama Jasminom Klarićem i Dorom Kršul s Telegrama koji su ovu priču pratili iz prvog reda. Proći ćemo kroz tri stvari: slučaj Beroš, slučaj ge-geodezija i veliki sukob oko nadležnosti koji se trenutačno vodi pred sudom EU-a, a koji bi mogao promijeniti pravila igre za sve buduće slučajeve u sve dvadeset četiri zemlje. Kasnije u epizodi čut ćemo i kolege iz Poljske i Litve. [muzika] Studeni 2024. Petak ujutro. Hrvatska policija kuca na vrata i uhićuje ministra zdravstva Vilija Beroša, najpopularnijeg hrvatskog ministra i političara iz doba pandemije koronavirusa. Premijer Plenković ga smjenjuje s dužnosti istog dana brzinom koja se rijetko viđa kod ove Vlade. Zajedno s njim padaju i neurokirurg Krešimir Rotim koji vodi zagrebačku Polikliniku te poduzetnik Saša Pozder čija tvrtka nabavlja medicinsku opremu. Na prvi pogled priča zvuči poznato. Beroša se sumnjiči da je odobrio nabavu skupih robotskih uređaja za bolnice preplaćenih za dvadeset do trideset posto, pri čemu se dio tog novca vraćao kroz mrežu ljudi i tvrtki. Ono što je dodatno zapalilo medije bila je pojava imena poznatih osoba iz zagrebačkog podzemlja. I upravo ta WhatsApp prepiska, ona s Malim i Plenkijem spomenuta na početku, postaje jedan od ključnih dokaza. No, ono što ovaj slučaj čini posebnim nije sama korupcija. Na to smo, nažalost, navikli. Posebno je to što su se dvije tužiteljske institucije izravno sudarile. EPPO je već tiho istraživao slučaj od srpnja te godine, pola godine prije nego što su se uhićenja uopće dogodila. DORH pokreće vlastite, uhm, izvide tek nekoliko tjedana ranije i provodi spektakularno uhićenje tog petka ujutro, preplavljujući naslovnice. Istog dana EPPO i službeno otvara istragu protiv Beroša i još sedmero ljudi te traži od DORH-a da im preda slučaj. Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić to odbija i sam odlučuje da je njegov ured, a ne EPPO, nadležan za taj slučaj. I tu počinje pravi sukob. Onaj u koji ćemo ući u trećem bloku. 00:04:42,600 --> 00:05:03,000 [Speaker 0] [muzika] Jasmin, drago mi je što si opet s nama u studiju prvi put u podcastu EU Lens. EPPO je ušao u ovo pola godine prije DORH-a. Zašto je po tvom mišljenju državni odvjetnik reagirao tako brzo i preuzeo cijelu priču? 00:05:03,000 --> 00:05:03,360 [Speaker 1] Pa 00:05:04,640 --> 00:05:08,020 [Speaker 1] čini se prilično jednostavno. Odgovor se čini prilično očiglednim. 00:05:09,240 --> 00:05:16,120 [Speaker 1] Državni odvjetnik je htio doći do komunikacijskih uređaja, mobitela i laptopa od 00:05:17,800 --> 00:05:43,040 [Speaker 1] ministra zdravstva prije nego što to učine europski istraž-istražitelji. To je jedino, to je jedino logično objašnjenje za sve što se dogodilo, jer nemoguće je provesti takvu istragu u samo nekoliko tjedana. Postoji još jedna istraga sada u Hrvatskoj koju vodi državni odvjetnik i, eee, 00:05:44,620 --> 00:05:56,150 [Speaker 1] njegovi istražitelji. Radi se o navodno koruptivnim poslovima u jednoj maloj županiji u Hrvatskoj. Eee, 00:05:57,680 --> 00:06:08,000 [Speaker 1] radi se o pedeset tisuća eura, a rekli su da taj slučaj istražuju već godinu dana 00:06:08,000 --> 00:06:12,880 [Speaker 1] A onda su ministra zdravstva istražili u dva ili tri tjedna. Dajte molim vas.&nbs...

14. 

    18 Jun 2026

    Suše u Europi više nisu iznimka, postaju pravilo

    Suša više nije problem samo nekoliko regija – pogodila je gotovo cijelu Europu, od isušenih rijeka u Njemačkoj do šumskih požara u Škotskoj i toplinskih udara u Francuskoj. U ovoj epizodi LENS EU podcasta CORRECTIV.Europe analizira podatke europskog programa Copernicus za razdoblje od 2012. do 2026. godine i otkriva da su dvije trećine europskih regija u nekoj od proteklih godina bile izložene umjerenoj ili akutnoj suši. Razgovaramo sa znanstvenikom iz Španjolske o tome zašto klimatske promjene pojačavaju isušivanje tla i zašto obilne kiše nakon dugih suša ne rješavaju problem, te s novinarima iz Austrije i Poljske o rekordno niskim razinama podzemnih voda i dugogodišnjoj vodnoj krizi. Saznajte kako suša utječe na poljoprivredu, opskrbu pitkom vodom, energetiku i gospodarstvo u cjelini – te zašto bi šteta od ekstremnih vremenskih nepogoda u Europi do 2029. mogla narasti i do 126 milijardi eura godišnje. Epizoda postavlja i ključno pitanje za budućnost: je li Europa uistinu spremna na novu klimatsku stvarnost u kojoj je suša postala pravilo, a ne iznimka? Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. Što je Lens EU podcast? Novi tjedni podcast Lens EU na pet jezika trebali bi približiti europsku politiku ljudima koji su njome izravno pogođeni. Odluke EU-a oblikuju cijene energije, prava na zaštitu podataka, tržišta nekretnina i vjerodostojnost izbora diljem kontinenta. Unatoč tome, politički Bruxelles za mnoge Europljane djeluje pomalo apstraktno. Ideja ovog podcasta je da tu europsku politiku približimo našim čitateljima i slušateljima. LensEU koordinira OKO.press iz Poljske. Ostali partneri su CORRECTIV iz Njemačke, Die Presse iz Austrije, TVNET iz Latvije i Telegram iz Hrvatske. Projekt podržavaju međunarodna novinska agencija AFP iz Francuske, ENEX iz Luksemburga i Mainspring iz Austrije. AI transkript: [00:00.6] Šumski požari u južnoj Europi, sve niži vodostaj rijeka u Njemačkoj, isušena zemlja diljem Balkana. Suša više nije problem koji pogađa samo nekoliko regija. Pogođena je gotovo cijela Europa. [00:20.5] Lens EU pobliže promatramo što pokreće Europsku zajednicu. Ja sam vaša voditeljica, Lilith Groch, međunarodna novinarka u Correctivu i dio tima Corrective Europe. Zajedno s lokalnim i slobodnim novinarima iz cijele Europe istražujemo teme koje prelaze nacionalne granice i utječu na sve nas. [00:41.4] Naša najnovija analiza podataka po prvi put pokazuje koliko je suša bila raširena diljem Europe posljednjih godina. Rezultat: u proteklih nekoliko godina dvije trećine svih regija bile su posebno pogođene sušama. [00:57.7] Drugim riječima, postojala je barem jedna godina u kojoj je bilo znatno presuho tijekom sto osamdeset i tri dana ili više. No, što to zapravo znači za naš svakodnevni život, za vodoopskrbu, za gospodarstvo? Je li Europa spremna za ovakav razvoj događaja? [01:16.2] O tome smo razgovarali sa stručnjacima i novinarima u raznim europskim zemljama. Upravo o tome govori ova epizoda. [01:26.9] Ovaj svibanj bio je jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja u Europi. Gotovo cijeli kontinent se kuhao. Stanovnici njemačkog grada Julicha pozvani su na štednju vode. U Škotskoj su požari bjesnili šumama, a u Francuskoj su zabilježeni prvi smrtni slučajevi povezani s vrućinom. [01:45.4] Iako ovo u početku može zvučati iznenađujuće, Europa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta. Čimbenici koji tome pridonose uključuju njezinu blizinu Arktiku, koji se brzo zagrijava, velike kopnene mase, sve rjeđi snijeg i led, te sve isušenije tlo. [02:04.0] U svakodnevnom životu to najviše primjećujemo kada temperature postanu iznimno visoke. Znojenje počinje i prije nego što se pomaknete. Koncentrirati se osam sati na poslu je nemoguće, a čim zakoračite van, zapljusne vas val teškog toplog zraka. [02:21.8] No, vrućina ne utječe samo na nas, ona mijenja i prirodu i gospodarstvo. Jedan od najjasnijih znakova toga je sve češća pojava suša. Suša se javlja kada ima vrlo malo oborina tijekom duljeg razdoblja, što uzrokuje isušivanje tla i to u tolikoj mjeri da biljke ne mogu dobiti dovoljno vlage ili da se riječni vodostaji počnu smanjivati. [02:45.8] No, posljedice nedostatka vode ne staju na poljima i šumama. Prinosi mogu biti smanjeni, što može dovesti do viših cijena hrane. Šume postaju oslabljene i podložnije šumskim požarima i nametnicima. Istovremeno su pogođeni ključni aspekti našeg svakodnevnog života opskrba pitkom vodom, riječni promet, industrija i opskrba energijom kada se rijeke povuku. [03:11.5] Ukratko, suša je mnogo značajnija od tek nekoliko tjedana bez kiše ili posebno vrućeg ljeta. Ona je postala dio nove klimatske stvarnosti Europe, s posljedicama za okoliš, gospodarstvo i, u konačnici, društvo u cjelini. [03:33.2] U Corrective Europe željeli smo saznati koliko je zapravo Europa bila pogođena sušom posljednjih godina. Točnije, gdje se suša pojavila između dvije tisuće dvanaeste i dvije tisuće dvadeset i šeste godine. I, u kojoj mjeri. [03:49.2] Kako bismo odgovorili na to pitanje, analizirali smo podatke Copernicusa. To je program Europske komisije za promatranje Zemlje. Ovi podaci pružaju uvid u lokalne uvjete suše diljem Europskog gospodarskog prostora i drugih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Srbiju. [04:10.1] To je program Europske komisije za promatranje Zemlje. Ovi podaci pružaju uvid u lokalne uvjete suše diljem Europskog gospodarskog prostora i drugih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Srbiju. [04:26.8] Strpite se trenutak jer sada prelazimo na malo stručnije detalje. Stručnjaci u Copernicusu procjenjuju uvjete suše svakih deset dana s prostornom rezolucijom od oko pet četvornih kilometara, dakle, na prilično maloj skali. Procjene se temelje na čimbenicima koji uključuju oborine, vlažnost tla i razvoj vegetacije. [04:46.0] Ova se mjerenja koriste za određivanje onoga što je poznato kao status suše. On pokazuje koliko je suša zapravo ozbiljna na određenom mjestu. To su podaci s kojima smo radili, a nakon razgovora sa stručnjacima iz Španjolske, Njemačke, Švicarske, Italije i nekoliko drugih europskih zemalja, analizirali smo ih i podijelili u dvije kategorije: umjerena suša, i akutna suša. [05:05.7] Umjerena suša znači znatno manje oborina nego inače i nižu razinu vode u tlu. To u početku predstavlja upozorenje, no učinci već mogu biti vidljivi. Na primjer, kada se zemlja isuši i počnu se pojavljivati pukotine, posebno u regijama s pjeskovitim tlom. Suša se smatra akutnom kada postoje i vidljivi znakovi propadanja vegetacije, kada biljke više ne mogu normalno rasti. [05:26.0] U tom trenutku upozorenje prelazi u uzbunu. To nam je omogućilo da po prvi put stvorimo prilično detaljnu sliku o tome kako se suša razvijala u velikom dijelu Europe između dvije tisuće dvanaeste i dvije tisuće dvadeset i šeste godine. [05:41.0] Poveznicu na naš interaktivni atlas i naš članak možete pronaći u opisu epizode. [05:51.0] Jedna stvar bila je odmah očita. U mnogim se zemljama opća situacija znatno pogoršala. Posebice se Albanija, Srbija i Poljska sve više suočavaju s upozorenjima na umjerenu sušu. Druge zemlje, poput Španjolske, suočavaju se s ozbiljnom sušom već mnogo dulje. [06:10.7] Gotovo sve zemlje koje smo proučavali doživjele su razdoblja akutne suše posljednjih godina. Posebno se ističu južna i istočna Europa, kada je riječ o akutnoj suši. A unatoč svom središnjem položaju na kontinentu ni Njemačka nije pošteđena. [06:27.5] Njemačka se nalazi na šesnaestom mje...

15. 

    11 Jun 2026

    Nemoguća misija: Kako kupiti stan?

    U prvoj epizodi Lens EU podcasta bavimo se temom koja muči sve više ljudi u EU - kako kupiti stan ili kuću. Problem je posebno izražen u velikim urbanim sredinama poput Varšave ili Zagreba.  Razgovaramo o uzrocima krize, planovima Europske komisije za rješavanje problema te o tome zašto stambeno pitanje sve više postaje i pitanje demokracije - jer, kako upozoravaju stručnjaci, nepriuštivost stanovanja krajnjoj desnici diljem Europe daje gorivo za rast. Podcast je sinkroniziran na hrvatski uz pomoć AI-a. Projekt sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions, a provodi se tijekom 24 mjeseca, počevši od ožujka 2026. godine. AI transkript podcasta: 00:00:00,700 --> 00:00:43,840 Moje ime je Agata Kolodziej. Novinarka sam poljske redakcije Oko.press, a ovo je Lens EU podcast. Lens, lokalizirana europska novinska služba konzorcija od devet organizacija aktivnih u medijima koje se izravno obraćaju publici u šest zemalja. Razgovaramo o našoj zajedničkoj europskoj sadašnjosti i budućnosti, o tome što nas veseli, što nas brine, kako se zemlje Europske unije namjeravaju nositi s današnjim problemima i kako planiraju našu zajedničku budućnost. Pozivam vas na prvu epizodu Lens EU podcasta pod naslovom Iz bliza o onome što pokreće Europsku zajednicu. 00:00:49,240 --> 00:01:18,940 Iščekujemo prvi u povijesti samit šefova država ili vlada Europske unije o stanovanju koji će se održati dvije tisuće dvadeset i šeste. Zašto? Milijuni Europljana muče se kako bi pronašli dom koji si mogu priuštiti? Prema podacima Europske komisije, osamdeset i dva milijuna Europljana, odnosno svaki peti, troši više od četrdeset posto svojih mjesečnih prihoda na stanovanje, što je znatno više od preporučenih trideset posto. 00:01:20,180 --> 00:01:50,020 Stambena kriza koči mobilnost radne snage, pristup obrazovanju i osnivanje obitelji. Također, narušava konkurentnost gospodarstva Europske unije i našu socijalnu koheziju. To su općenite parole. Kako to izgleda u praksi? Corrective Europe pripremio je fascinantnu analizu. Riječ je o međunarodnoj mreži neovisnih redakcija i lokalnih novinara iz više od trideset i pet zemalja. 00:01:51,040 --> 00:01:56,090 Dajmo riječ Lilith Grull, međunarodnoj novinarki Corrective Europe iz Njemačke. 00:01:57,490 --> 00:03:14,620 Početkom ove godine mi u Corrective Europe istražili smo pretpostavku koja isprva zvuči gotovo nevjerojatno. Je li moguće da si medicinske sestre u Europi ne mogu priuštiti život u mjestima u kojima rade? Ono što smo otkrili bilo je duboko zabrinjavajuće. Doista, za mnoga se mjesta ta pretpostavka pokazala točnom, a kad pogledamo Poljsku, medicinske sestre posebno teško prolaze u velikim gradovima poput Varšave. Tamo bi mjesečna rata stambenog kredita iznosila više od sedamdeset posto njihove prosječne neto plaće. Kako bismo došli do tog zaključka, usporedili smo cijene najma i nekretnina s plaćama medicinskih sestara u različitim zemljama i regijama diljem Europe. Za ovo istraživanje napravili smo dvije analize podataka. Bilo je to golemo. Prvi korak bio je duboko kopanje po podacima koje su prikupili istraživači iz projekta Espance House for All. Oni su na tjednoj bazi prikupljali online oglase za najam i prodaju diljem Europe od ožujka dvije tisuće dvadeset i četvrte do ožujka dvije tisuće dvadeset i pete. Zahvaljujući tome uspjeli smo doznati kakva je situacija u gotovo sto tisuća općina i gradova diljem Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Švicarskoj. 00:03:16,580 --> 00:03:49,190 Važno je napomenuti da podaci o najmu uključuju samo privatne stanove oglašene na internetu, pa ne obuhvaćaju stvari poput socijalnog stanovanja ili neprofitnog najma, ali mogu biti uključeni i neki namješteni stanovi. Stoga podaci ne predstavljaju cijelo stambeno tržište, ali pokazuju s čime će se ljudi vjerojatno suočiti kada traže novi dom na internetu bez osobnih kontakata ili liste čekanja. Isto vrijedi i za podatke o prodaji koji uključuju samo nekretnine oglašene na internetu. 00:03:50,269 --> 00:08:15,496 Gledali smo i najamnine i cijene nekretnina jer diljem Europe većina ljudi zapravo posjeduje domove u kojima živi. U drugom koraku spojili smo analizu opće priuštivosti stanovanja diljem Europe s prihodima medicinskih sestara. Kako bismo to učinili, prikupili smo podatke o plaćama medicinskih sestara, tražeći od svakog nacionalnog statističkog ureda nacionalne i kosa crta ili regionalne prosjeke. Na kraju smo uspjeli odgovoriti na pitanje mogu si medicinske sestre u Europi još uvijek priuštiti život tamo gdje rade? U više od petnaest posto gradova i mjesta diljem Europske unije, kao i u Norveškoj, Islandu i Švicarskoj, medicinske sestre jednostavno ne zarađuju dovoljno da bi si priuštile mali stan od četrdeset i pet četvornih metara, bilo da se radi o najmu ili kupnji. Ili drugim riječima, između ožujka dvije tisuće dvadeset i četvrte i ožujka dvije tisuće dvadeset i pete, otkrili smo da je jedna od sedam općina diljem Europe bila nepriuštiva za medicinske sestre, a u više od trećine europskih općina čak je i kupnja malog stana bila nedostižna. Netko bi se mogao zapitati zašto smo za to odabrali baš kategoriju medicinskih sestara. One su primjer profesionalne skupine s prosječnom plaćom u Europi. Osim toga, one su kvalificirani stručnjaci koji rade posao o kojem ovisi svako društvo, na što nas je podsjetila i pandemija bolesti COVID-19. No, budimo iskreni, ako si čak ni medicinske sestre više ne mogu priuštiti stanovanje u regiji u kojoj rade, onda se događa nešto puno veće. Stručnjaci s kojima smo razgovarali upozoravaju da nepriuštivost stanovanja stvara nedostatak perspektive za sadašnje i buduće generacije. Francisca Silke iz projekta House for All navodi primjer da bi ljudi mogli odgoditi važne životne odluke, poput osnivanja obitelji, useljenja s partnerom ili prihvaćanja posla u drugom gradu. Francisca Silke i drugi stručnjaci primjećuju da troškovi stanovanja postaju i ekonomski problem. Upozoravaju da si mladi stručnjaci više ne mogu priuštiti život u velikim gradovima, zbog čega tvrtke teže pronalaze radnike. Mi, Corrective, njemački smo medij, pa smo prirodno detaljnije proučili situaciju ovdje.U sedam od deset najvećih njemačkih gradova najamnine su se smatrale nepriuštivima za medicinske sestre. Problem is especially severe in Southern Germany and around major urban centers where hospitals are already struggling to recruit staff. Stoga je jedan grad na koji smo se usredotočili bio Freiburg. Razgovarali smo s Andreasom Bernhardom. On je direktor sestrinstva u Artemed klinikenu. Kaže da bolnice u Freiburgu hitno trebaju medicinske sestre i njegovatelje, ali mnogi kandidati ne mogu pronaći pristupačan smještaj u blizini. Upravo je imao sljedeći slučaj. Prvog dana na klinici Andreasa Bernharda novozaposleni medicinski tehničar stigao je s koferom, ne zato što je nakon posla išao na godišnji odmor, nego zato što nije imao gdje odsjesti. Unatoč tome što je imao posao s punim radnim vremenom, dakle vrijedan ugovor, tehničar nije mogao pronaći stan koji bi si mogao priuštiti u blizini svog novog radnog mjesta. Bolnica je na kraju privremeno smjestila tehničara u hotel dok se nije oslobodio drugi stan. Isprva je ova priča zvučala iznimno, ali tijekom našeg izvještavanja otkrili smo da to nipošto nije bio jedini slučaj. Neke bolnice u Njemačkoj sada same unajmljuju stanove kako bi privukle zaposlenike, poput Artemed klinike u kojoj je zaposlen Andreas Bernhard. Čak su odlučili angažirati vlastitog agenta za nekretnine kako bi riješili taj problem. No, i druge zdravstvene ustanove u Freiburgu se muče. Počele su surađivati kako bi pomogle radnicima da pronađu smještaj. To pokazuje da stambena kriza više nije samo stambeno pitanje. Ona postaje zdravstveno, ekonomsko i socijalno pitanje. To pokazuje da stambena kriza više nije s...